Podatak prema kojemu je u prvih pet mjeseci ove godine prikupljeno nešto više od 3,3 milijarde maraka javnih prihoda u FBiH otkriva značajan rast iznosa, točnije 278,5 milijuna više u odnosu na godinu ranije, a što pak upućuje na nekoliko faktora, od povećanja zaposlenosti i ekonomske aktivnosti pa do rasta drugih iznosa, poput kazni i članarina, piše Večernji list BiH. Pritom je vidljivo i kako je do porasta iznosa prikupljenih prihoda došlo u svim županijama, a od kojih njih pet zajedno donosi gotovo 3 milijarde KM u federalnu blagajnu, točnije nešto više od 2,8 milijardi KM.
Tržište rada
Iz objave Porezne uprave Federacije BiH vidljivo je kako su porezni obveznici u ovom entitetu u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine uplatili 3.309,495.402 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isto razdoblje 2023. godine više za 278,576.788 KM ili za 9,19%. Najveći dio od tog iznose čine doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, kao i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu od 2.223,470.292 KM. Takvo što upućuje na činjenicu da se nastavljaju pozitivni trendovi na tržištu rada, a to potkrjepljuju i podaci prema kojima je broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. svibnja 2024. godine iznosio 548.183, što je u odnosu na isti dan prošle godine više za 7099. Zanimljivo je i kako je samo u mjesec dana, odnosno od 30. travnja do 31. svibnja ove godine, zaposleno 2005 osoba. A kada govorimo o procjenama za ovu godinu, treba uzeti u obzir niz programa koji za cilj imaju obuku, osposobljavanje i pripremu za rad većeg broja nezaposlenih.
U kontekstu ekonomske aktivnosti u Federaciji BiH valja uputiti na onaj dio strukture javnih prihoda koji je posljedica iste. Tako su porezi na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit naplaćeni u iznosu od 340,720.568 KM, a porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih osoba u iznosu od 319,591.051 KM.
Trgovalo se i nekretninama, pa je tako porez na promet nekretnina i prava naplaćen u iznosu od 37,304.450 KM. Od ostalih značajnijih iznosa treba navesti i kako su porez na imovinu, nasljeđe i dar naplaćeni u iznosu od 27,313.489 KM, pristojbe i naknade u iznosu od 325,029.351 KM, novčane kazne (27,568.778 KM), članarine (6,617.654 KM), dok su ostali javni prihodi naplaćeni u iznosu od 1,507.560 KM. U kontekstu osobne potrošnje, prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 31. svibnja 2024. godine, na području Federacije BiH instalirano je ukupno 102.367 fiskalnih uređaja, putem kojih je u svibnju 2024. godine evidentiran ukupan promet u iznosu od 5.562,985.341,94 KM.
Stanje po županijama
Kada se analizira dinamika prikupljanja javnih prihoda po županijama, vidljiv je porast, a na prvom mjestu nalazi se Sarajevska županija s prikupljenih 1.223,959.769 KM prihoda, što je pak više za 102,9 milijuna maraka u odnosu na isto razdoblje lani. Slijedi Tuzlanska županija s prikupljene 562,006.974 marke, što je porast za 41,6 milijuna maraka, a nakon toga Zeničko-dobojska s iznosom od 419,936.965 maraka ili 36,2 milijuna maraka više u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine. Na četvrtom mjestu je Hercegovačko-neretvanska županija s prikupljene 385,368.853 KM javnih prihoda, a što je pak porast od 30,5 milijuna maraka u odnosu na prvih pet mjeseci 2023. godine. Slijede Srednjobosanska županija s iznosom od 247,205.588 maraka i rastom od 17,5 milijuna te Unsko-sanska županija sa 192,714.487 maraka i porastom od 20,8 milijuna maraka. Iako prostorno mala, Zapadnohercegovačka županija ostvarila je respektabilne rezultate svrstavajući se u društvo velikih županija, a dokaz je iznos od 141,030.129 maraka prikupljanih javnih prihoda, što je više za 16 milijuna maraka u odnosu na isto razdoblje protekle godine. U Hercegbosanskoj županiji prikupljene su pak 64,235.934 marke uz rast od 4,89 milijuna KM, u Bosansko-podrinjskoj 37,927.515 uz porast od 4 milijuna, dok je u Posavskoj županiji iznos prikupljenih javnih prihoda 35,109.188 maraka, što je više za 3,8 milijuna KM.
