Ministar prometa i veza FBiH Enver Bijedić nedavno je žestoko napao direktora entitetske Agencije za bankarstvo Zlatka Barša optužujući ga da tjera strane investitore. Razlog za ovakvu reakciju nenadležnog ministra bilo je odbijanje zahtjeva malo poznatog Fam Funda za dokapitalizaciju Postbank BH. U razgovoru za Večernji list Barš objašnjava pozadinu cijelog slučaja.
• Zašto je Agencija odbila zahtjev za dokapitalizaciju Postbank BH koji je stigao od navodne švicarske kompanije Fam Fund?
Vezano uz zahtjev potencijalnog investitora Fam Funda za stjecanje značajnog glasačkog prava (vlasništva) preko 66,7 posto, koji je bio ne najbolji, nego jedini ponuđač po posljednjem javnom pozivu za dokapitalizaciju banke, ističem da on nije ispunio elementarne uvjete da dobije suglasnost za većinskog vlasnika banke jer, između ostalog, nikad nije dostavio dokaze da je usklađen sa zakonom zemlje podrijetla koji regulira djelatnost kojom se bavi niti dozvolu da se bavi poslovima investiranja.
Također, po dokumentima koje je dostavio, zemlja podrijetla su mu Britanski Djevičanski otoci, a ne Švicarska, gdje nema registriran nikakav organizacijski dio, a kamoli sjedište, a što smo provjerili i s nadzornom institucijom Švicarske. Može li se, dakle, dati povjerenje nekoj instituciji koja daje netočne informacije da upravlja sredstvima naših građana i poduzeća? Nadalje, financijski izvještaji koje su dostavili nisu revidirani sukladno međunarodnim standardima eksterne revizije, a što je obvezno po našim propisima i ne pokazuju njihovu financijsku sposobnost da mogu izvršiti dokapitalizaciju u ponuđenoj visini od 19 milijuna KM jer im je ukupna bilanca, točnije sva imovina oko 16 milijuna KM. Napominjem da iako je više puta dopunjavana, dokumentacija za izdavanje suglasnosti Agencije nikad nije potpuno kompletirana, na način i u sadržaju koji zahtjeva regulativa da bi se izdala suglasnost, što je dodatno doprinijelo odbijanju njihovog zahtjeva za dokapitalizaciju banke.
• Ministar prometa i veza Enver Bijedić izravno Vas je optužio za opstrukcije stranih investicija. Jeste li iznenađeni ovakvim tvrdnjama?
Nikad nemam običaj komentirati neutemeljene navode pojedinaca, posebno ne pojedinaca koji nisu nadležni za ovu oblast i koji svoje zaključke donose na temelju “rekla kazala” informacija, a nemaju nikakvu odgovornost za to što kažu. Žao mi je što se pojedinci prije iznošenja mišljenja u javnost detaljno ne informiraju o predmetu, jer ponavljam izvješće Agencije o razlozima neprihvaćanja Fam Funda kao potencijalnog investitora u Postbank BH prihvatila je i Vlada FBiH, kao i nadležni parlamentarni odbor. Reći ću samo da sukladno svojoj zakonskoj misiji Agencija radi u interesu Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, bankarskog sustava, banaka pojedinačno i njihovih klijenata, a posebno štediša i deponenata, kao i svih građana naše zemlje, a što je vidljivo iz stanja i zdravlja bankarskog sustava Federacije BiH.
• Je li likvidacija Postbank BH mogla biti izbjegnuta?
Likvidacija je mogla biti izbjegnuta u slučaju da je na raspisanim pozivima za dokapitalizaciju Posbanke BH, a bila su dva, bilo prijavljenih investitora koji bi ispunjavali zakonski propisane uvjete da mogu postati većinski vlasnici banke, a prije toga da su postojeći vlasnici kvalitetno upravljali bankom te osigurali potreban kapital. Na žalost, i tužbe zaposlenika banke i buduće potencijalne obveze po istoj osnovi, doprinijele su nezainteresiranosti potencijalnih investitora za dokapitalizaciju i rješenje statusa banke. Naime, radnici banke su tužbama i izvršnim sudskim rješenjima protiv banke htjeli naplatiti nezarađene razlike u plaći za protekle godine, i to prije isplate i na teret štednje i drugih depozita banke. S obzirom da se svakim danom i proteklom vremenu, povećavaju obveze banke po ovoj osnovi, te da postoje potencijalne obveze banke za nove tužbe preostalih sadašnjih i bivših radnika po istoj osnovi, to je dodatno ugrozilo depozite i druge kreditore banke.
• Gdje su napravljene najveće greške kada je u pitanju spas banke?
Prva greška je napravljena što vlasnici, uprava banke pa i zaposlenici nisu poštivali naloge Agencije da otklone nepravilnosti u poslovanju i ulaske u rizike koje kapital banke nije mogao podnijeti. Kasnije, što se nisu prihvatile inicijative privremenog upravnika da radnici povuku tužbe, a da dokapitalizaciju izvrše institucije koje su kvalificirane da mogu postati suvlasnici banke, kao što su npr. BH Telekom ili BH Pošte. Moram istaći da za te inicijative nije bilo sluha ni u resornom ministarstvu. Voljeli bismo da smo mogli dati suglasnost za dokapitalizaciju, jer bi bilo na korist i banke i cjelokupnog bankarskog sustava FBiH, ali ovaj potencijalni investitor nije ispunio za to propisane uvjete i nije nas uvjerio da neće zloupotrijebiti banku za stjecanje osobne koristi. Agencija je zbog zaštite štediša i domaćih tvrtki deponenata te ostalih kreditora bila primorana oduzeti dozvolu i uvesti postupak likvidacije.
• Kakvo je stanje bankarskog sektora u Federaciji danas? Ima li osnove za priču o promjeni kamatnih stopa?
Bankarski sektor u BiH je stabilan s dobrim razvojnim perspektivama, iako su negativni efekti svjetske ekonomske i financijske krize prilično snažni, i kao takvi imaju utjecaja na poslovanje banaka. Mogu reći da banke u našoj zemlji raspolažu zadovoljavajućom razinom likvidnosti za normalno obavljanje poslovnih aktivnosti i činjenica je da je bankarsko tržište u BiH primjer najrazvijenijeg segmenta gospodarstva. Rad i poslovanje banaka se prati kontinuirano i vrlo profesionalno i od institucija kao što su Agencija za bankarstvo i Centralna banka BiH, koje ulažu napore da sve banke posluju sukladno međunarodnim standardima i važećem zakonodavstvu. Sigurno je da kriza s kojom se suočavamo postavlja dodatne izazove pred bankarski sektor i stoga bih istakao da i sljedeće aktivnosti trebaju biti usmjerene na očuvanje njegove stabilnosti kao prioritetni zadatak u aktualnim stresnim uvjetima. U vezi s vašim drugim dijelom pitanja, kamatne stope su i tržišna kategorija i njihova visina ovisi o ponudi i potražnji te mnogih drugih faktora među kojima je i kreditni rejting zemlje, odnosno od sveukupne političko-ekonomske situacije koja i nije na zadovoljavajućoj razini u našoj zemlji. Ovi faktori negativno utječu na poslovanje svih gospodarskih subjekata, osobito banaka, jer u vremenu globalne financijske krize banke sve teže dolaze do izvora sredstava iz inozemstva, takvi izvori su ograničeniji i skuplji što dodatno utječe na visinu kamatnih stopa. Iako je nezahvalno prognozirati njihovo kretanje, jer je kamatna politika sastavni dio poslovne politike svake banke i one samostalno donose odluke o njihovoj visini, ipak se nadati da i u sljedećem razdoblju banke neće neopravdano dizati kamate, jer svako poskupljenje povećava broj onih koji će se sve teže odlučivati na zaduživanje ili te kredite neće moći uredno servisirati, što naravno ne ide u prilog ni komitentima, a ni bankama.
• U Parlamentu FBiH je odbijeno godišnje izvješće o radu Agencije. Kako to komentirate?
Mislim da nije poželjno komentirati postupke i odluke Parlamenta FBiH i ne bih rekao da je izvještaj odbijen, nego da zastupnici Zastupničkog doma federalnog Parlamenta nisu dali većinsku podršku izvještaju o prošlogodišnjem radu Agencije iako su Vlada FBiH, kao i Odbor za ekonomsku politiku, financije i proračun kao stručno tijelo Parlamenta FBiH podržali izvještaj i preporučili Parlamentu da ga usvoji.
U raspravi nije stavljena nijedna opravdana primjedba na kvalitetu izvještaja s informacijama niti na konkretan rad Agencije, nego se više govorilo o neovisnosti Agencije i nemogućnosti utjecaja na njen rad. Takav položaj i ustroj Agencije je uvjetovan Bazelskim principima za efikasnu superviziju banaka i usklađen s međunarodnim praksama, a upravo ga je ustrojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine usvajanjem Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije BiH.
