U slučaju da se mostarska tvornica Aluminij odluči na gradnju plinske energane iz koje bi po osjetno nižoj računici i stanovnici Hercegovine dobivali električnu energiju, mogli bi računati da će u svojim domovima imati energent budućnosti - plin. Materijalni preduvjeti, kako za Večernjak tvrdi direktor BH-Gasa Almir Bečarević, stekli su se potpisivanjem ovotjednog memoranduma između tvrtke Energteka i Aluminija d.d. kojim bi trebala krenuti realizacija projekta uvođenja prirodnog plina u ovu mostarsku tvornicu.
Plin iz pravca Splita
Već u ljetnom razdoblju omogućila bi se potrošnja prirodnog plina u Aluminiju. Prema ugovoru, tvrtka Energtek će u predstojećim fazama prevoziti prirodni plin do potrošača na područjima na kojima nisu izgrađeni plinovodi. Obveza poduzeća BH-Gas je da izgradi kompresorske stanice na postojećim stanicama, putem kojih bi se plin “utiskivao” u cisterne. Realno je očekivati, tvrdi prvi čovjek BH-Gasa, da Hercegovina bude plinoficirana jer bi Aluminij povukao najveću količinu plina, zbog čega bi projekt u konačnici bio isplativ. U BH-Gasu drže kako bi plinofikacija hercegovačkih općina i grada Mostara bila najisplativija priključenjem na plinsku mrežu koja će iz Splita ići prema Imotskom, Posušju, Tomislavgradu, Bugojnu i dalje u središnju Bosnu.
“Prednost ove varijante je što bi povezivanje dvaju sustava bilo nešto brže s obzirom na to da nije upitno da bi se povezalo do 2012., dok je varijanta prema Pločama, koja bi trebala započeti 2014., upitna zbog njihove prezaduženosti”, napominje Bečarević. Ukupna duljina plinovoda iznosila bi 332,4 kilometra, a vrijednost investicije bila bi 125,46 milijuna eura, odnosno 131,46 milijuna s izgradnjom dviju opskrbnih plinskih stanica.
Plin iz Kaspijskog zaljeva
Da idejno rješenje za plinofikaciju Hercegovine ne ostane tek mrtvo slovo na papiru, zavisi ponajviše od strategije koju će u svom poslovanju definirati uprava mostarskoga Aluminija. “Plinovodi se uvijek grade tamo gdje ima industrijskih potrošača, a ja bih poseban naglasak stavio na Aluminij Mostar, koji je iskazao želju da bi gradio plinsku energanu za proizvodnju električne energiju za svoje potrebe. Ako oni budu ozbiljno zainteresirani, i mi ćemo biti ozbiljni što se tiče daljnje realizacije studije”, zaključuje direktor BH-Gasa Almir Bečarević.
Spomenimo da već godinama četiri države regije - Hrvatska, Crna Gora, Albanija i Bosna i Hercegovina dogovaraju realizaciju zajedničkog projekta jadransko-jonskog plinovoda, koji bi povezivao budući plinovod od Kaspijskog zaljeva do zapadne Europe. Projekt, poznat pod nazivom Trans Adriatic Pipeline, realizira švicarska korporacija EGL, a kako je planirano, plinovodom će se kopnenim putem preko Albanije povezati Grčka te kasnije i Italija preko podmorskog prekojadranskog plinovoda.
