Od svih deset županija koje su Washingtonskim sporazumom formirane u Federaciji BiH, najbolje se živi u Sarajevskoj. Prema posljednjoj analizi makroekonomskih pokazatelja u deset županija, koju je napravio Federalni zavod za programiranje razvoja, u Sarajevskoj županiji isplaćuju se najviše plaće, najveća je stopa zaposlenih, a tu je i najveći broj gospodarskih subjekata.
Hrvati više nisu bogati
Dok se prosječne plaće u ostalim županijama kreću od 660 KM do 890 KM, u Sarajevskoj županiji iznose 979,40 KM. Županije s hrvatskom većinom, koje su dugo godina po pitanju ekonomskih pokazatelja, kao što su primjerice Hercegovačko-neretvanska i Zapadnohercegovačka županija, nosile prefiks “naj”, danas su daleko ispod Sarajevske. Sarajevska politička centralizacija, pasivnost i neznanje hrvatskih dužnosnika za stvaranje ambijenta koji bi privukao nove investicije, razlozi su zbog kojih Hercegovačko-neretvanska županija ima stopu nezaposlenosti od 40,4 posto, Zapadnohercegovačka 36,1, Hercegbosanska 47,6, Srednjobosanska 49,6, a Posavska županija čak 51,4 posto. Kako su županije doživjele eroziju na političkom, tako su i na gospodarskom planu, dok Sarajevska županija isplaćuje prosječnu plaću od skoro 1000 KM, Hercegovačko-neretvanska županija isplaćivala je u prosjeku oko 895 KM, Zapadnohercegovačka 768, Hercegbosanska 779, Srednjobosanska 667, a Posavska županija 689 KM mjesečno. Pet županija s hrvatskom većinom ne može se pohvaliti ni velikim postotkom gospodarskih subjekata.
Nesposobnost vlasti
Najviše tvrtki na tisuću stanovnika ima Hercegovačko-neretvanska županija i iznosi 61. Prema istim parametrima slijedi Posavska s 59 tvrtki na 100 stanovnika, Zapadnohercegovačka 58, Hercegbosanska 48 i Srednjobosanska županija sa svega 48 tvrtki, iako se Lašvanska dolina već dugo u javnosti percipira kao središte poslovnih inicijativa. Da će županije s hrvatskom većinom, od kojih se želi napraviti buduća federalna jedinica, nastaviti trend ekonomskog urušavanja, za to se već pobrinula nova, nelegalno izabrana vlast u FBiH. Kroz nekoliko novih zakona koje će uskoro predložiti i usvojiti, županije ostaju bez zavoda za zapošljavanje, bez agencija za državnu službu. Iz vitalnih javnih poduzeća kao što su HT Mostar i EP HZ HB izvlačit će se dobit za sanaciju dugovanja na razini FBiH. Njihovu namjeru u županijama, kao i u hrvatskim političkim strankama nema nitko kapacitiran spriječiti. Umjesto da se pozabave jačanjem županijskih poluga vlasti, dovlačenjem stranih investicija, pravljenjem gospodarskih planova, županije s hrvatskom većinom gube energiju na međustranačke svađe, osobne sukobe političara. Ostvarila se deset godina strana prognoza američkog veleposlanika Thomasa Millera da sve županije moraju imati isti standard.
Još to nije dovoljno da narod progleda. Treba još niže pasti.