Godina 2024. bila je prva puna kalendarska godina u kojoj su prosječne globalne temperature premašile 1,5 stupnjeva, granicu zagrijavanja koju su svjetski čelnici definirali u okviru međunarodnog Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, piše Deutsche Welle.
Klimatska služba Copernicus Europske unije (C3S) potvrdila je u svom najnovijem izvješću „Global Climate Highlights" da je 2024. bila najtoplija zabilježena godina, s porastom od 1,6 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskih razina, definirano kao razdoblje između 1850. i 1900. godine. Prije toga, 2023. je bila najtoplija godina u povijesti.
Na međunarodnoj klimatskoj konferenciji u Parizu 2015. godine, 196 svjetskih čelnika dogovorilo se ograničiti globalno zagrijavanje na najviše 2 stupnja Celzijusa, s ciljem dodatnog nastojanja da temperature ostanu ispod 1,5 stupnjeva.
Samantha Burgess, zamjenica direktora C3S-a, izjavila je za DW da se svijet sada „nalazi na rubu prelaska granice od 1,5 stupnjeva". Dodala je da, iako je prosjek posljednje dvije godine već premašio prag, to ne znači da je Pariški sporazum prekršen, jer se sporazum temelji na prosjeku izračunatom tijekom desetljeća, a ne pojedinih godina. No, kako dodaje, „pokazuje putanju kojom idemo". Ona je upozorila na posljedice. „Znamo iz našeg razumijevanja klimatskog sustava da što je atmosfera toplija, to je vjerojatnije da ćemo imati ove opasne ekstremne vremenske događaje, a upravo to najviše pogađa ljude i ekosustave", rekla je.
Utjecaji rasta temperatura na vrijeme
Do sada su globalne prosječne temperature, mjerene tijekom desetljeća, dosegnule 1,3 stupnja više, što je povećanje koje je već izazvalo razorne posljedice. Godine 2024. požari su opustošili dijelove močvara Pantanal u Brazilu i utjecali na nekoliko zemalja u toj regiji, dok su dijelove Sudana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Španjolske pogodile velike poplave. Toplinski valovi pogodili su Europu i zapadnu Afriku, a tropske oluje zahvatile su dijelove Sjedinjenih Američkih Država i Filipina.
Znanstvenici iz organizacije World Weather Attribution, koja proučava veze između ekstremnih vremenskih uvjeta i klimatskih promjena, otkrili su da je 26 događaja, koje su prošle godine analizirali, pogoršano ili postalo vjerojatnije zbog rasta temperatura. Sagorijevanje fosilnih goriva za aktivnosti poput grijanja, potrebe industrije i transporta glavni je pokretač globalnog zagrijavanja, no prirodni fenomeni poput El Niña također su pridonijeli rastu temperatura u posljednje dvije godine, kažu znanstvenici C3S-a.
Zagrijavanje oceana i temperature u 2025. godini
El Niño, koji se obično pojavljuje svake dvije do sedam godina, povezan je sa zagrijavanjem središnjeg i istočnog tropskog Tihog oceana, što dovodi do prosječne temperature morske površine koja je 0,51 stupanj Celzijusa viša od prosjeka u razdoblju od 1991. do 2020. Temperature morske površine posebno zabrinjavaju znanstvenike jer oceani pohranjuju oko 90% topline povezane s globalnim zagrijavanjem.
„Oceani su tijekom posljednjih pola stoljeća, ili 70 godina, djelovali kao neka vrsta tampona. Sada premašujemo taj kapacitet tampona, i to osjećamo kroz ekstremne događaje na kopnu", kaže Brenda Ekwurzel, direktorica sektora za znanstvenu izvrsnost u organizaciji Union of Concerned Scientists, koja nije bila uključena u prikupljanje podataka C3S-a.
Iako je faza El Niña završila 2024. godine, Samantha Burgess je rekla da ocean zadržava više topline nego u prethodnim ciklusima, što bi moglo utjecati na razinu topline u nadolazećoj godini. „Dok ne vidimo da se ta toplina učinkovito pohranjuje u duboki ocean, vjerojatno ćemo nastaviti bilježiti vrlo visoke temperature, ali možda ne i rekordne temperature", rekla je.
Ograničavanje globalnih temperatura
Unatoč sve većoj zabrinutosti zbog rasta globalnih temperatura, razine emisija stakleničkih plinova u atmosferi nastavljaju rasti. C3S je izvijestio da je stopa porasta ugljičnog dioksida bila viša od one zabilježene u posljednjim godinama. Taj plin, koji ostaje u atmosferi 300 do 1.000 godina, najviše je povezan s rastom temperatura.
John Noel, viši klimatski aktivist organizacije Greenpeace USA, za „sumornu prekretnicu", kako on naziva najtopliju godinu, optužio je „namjernu opstrukciju" odgovornih u sektoru industrije fosilnih goriva i njihovih političkih saveznika. „Moramo razbiti opasnu korporativnu iluziju da se širenje upotrebe fosilnih goriva može nastaviti bez posljedica. Umjesto toga, moramo iskoristiti ovu jedinstvenu priliku za izgradnju infrastrukture s nultom emisijom ugljika potrebne kako bismo osigurali sigurnu budućnost za sve", rekao je u izjavi za medije.
U međuvremenu, Burgess je za DW izjavila da bez hitnih mjera vjerojatno neće biti moguće održati dugoročne prosječne temperature ispod granice od 1,5 stupnjeva. No, dodala je da svijet ne bi trebao odustati od tih ciljeva jer svaki djelić stupnja čini razliku. „[Klimatske promjene] nisu problem budućnosti s kojim se trebamo suočiti ili koji će buduće generacije morati rješavati – to je problem o kojem moramo razgovarati sada i moramo osigurati da oni za koje glasamo poduzimaju mjere po pitanjima koja su nam važna kako bismo ublažili buduće klimatske promjene i prilagodili se postojećoj klimi", dodala je, piše Deutsche Welle.