gorući problem

Natalitet ide silaznom putanjom, u 5 godina ugašeno 76 škola. Prognoze za buduće razdoblje još su pesimističnije

prazne klupe
Duško Jaramaz/Pixsell
11.01.2025.
u 19:21

Demografi po tko zna koji put ponavljaju da je depopulacija gorući problem te da će broj stanovnika i u budućnosti nastavljati padati

Smanjeno rađanje i migracije rapidno pustoše BiH, a prognoze za buduće razdoblje još su pesimističnije. Demografi upozoravaju da će, prema projekcijama Populacijskog fonda UN-a, BiH do 2070. imati tek 1,5 milijuna stanovnika, ali da nam najvjerojatnije predstoji još gori scenarij. Natalitet u BiH ide silaznom putanjom, potvrđuju podaci Zavoda za statistiku FBiH, što postavlja pitanje ima li izgleda za demografsku obnovu bh. društva.

Službene brojke

Broj novorođenih nastavio se smanjivati i u 2023., iako su trendovi krajem godine bili dosta bolji u odnosu na početne, što se posebno odnosi na podatke za prosinac, kada su tri županije imale veći broj novorođenih od umrlih. Izdvajaju se BPŽ, SŽ i ZHŽ. Ipak, gledajući cjelokupnu 2023., samo jedna županija imala je veći broj novorođenih nego umrlih, i to ZHŽ, odnosno 826 novorođenih u usporedbi sa 770 umrlih. SŽ, bez obzira na najveći broj novorođenih u FBiH (3969), nastavio je trend u kojem je broj umrlih veći od broja novorođenih. Najveći negativni prirodni prirast zabilježen je u TŽ (-836) i USŽ (-737). Demografski problemi s kojima se suočava BiH sve su dublji i teži. Potvrđuje to i analiza stanja u petogodišnjem razdoblju u oblasti obrazovanja, a koja pokazuje strašne razmjere pada broja djece u osnovnim i srednjim školama, ali i visokoškolskim ustanovama. U toj analizi, za koju su korišteni podaci Agencije za statistiku BiH, navedeno je da je jedino došlo do povećanja broja djece u predškolskim ustanovama. - Ako promatramo cjelokupne podatke za BiH, broj djece u predškolskim ustanovama u 2023./24. povećao se u odnosu na 2020./21. za 69,3%, dok je u početnoj promatranoj 2019./20. ovaj broj bio veći za 10,4% u odnosu na 2020./21. U FBiH u posljednje četiri godine trend je pozitivan i iznosi 65,8%, dok je u RS-u taj pozitivan trend malo veći i iznosi 72,6%. U Distriktu Brčko BiH u petogodišnjem razdoblju bilježi se najveći pozitivni trend broja djece u predškolskim ustanovama i on iznosi 116,7% - navedeno je. Kakav je trend smanjenja učenika, pokazuje podatak da je u BiH za pet godina broj osnovnih škola manji za čak 72, od čega u FBiH za 44, RS-u za 27, a u Distriktu Brčko za jednu. - Od 2019./20. trend pohađanja osnovnog obrazovanja u BiH je negativan i iznosi -6,5%. U FBiH broj djece koja pohađaju osnovno obrazovanje u ovom razdoblju manji je za 7,2%, a u RS-u za 5,2%. U Distriktu Brčko BiH ovaj trend za petogodišnje razdoblje je različit, tako da se u prve tri godine bilježi porast broja djece za 2,3%, a potom pad za 3,9% - stoji u analizi. Kada je riječ o srednjim školama, FBiH je od 2019./20. izgubila četiri škole, u RS-u je taj broj veći za dva, a u Distriktu Brčko je ostao isti. Trend učenika koji pohađaju srednju školu negativan je tijekom petogodišnjeg razdoblja. Tako je u 2023./24. u odnosu na 2019./20. za razinu BiH ovaj trend -4,5%, razinu FBiH -3,5%, RS -6,4%, a za Brčko -5%. Pad broja učenika u srednjem obrazovanju posebno je vidljiv u gimnazijama. U tim školama bilježi se značajan pad od gotovo 13% u BiH, od čega je to smanjenje u FBiH 8,3%, a u RS-u čak 22,7%. Broj studenata u BiH smanjen je za 9,5%. Najveći pad je u FBiH, i to 10,50, u RS-u iznosi 7,4%, a u Distriktu Brčko zabilježen je od 1,5%.

Crne prognoze

Za nepuno desetljeće na negativnom prirodnom prirastu i migracijama BiH je izgubila oko 380.000 ljudi. Demografi po tko zna koji put ponavljaju da je depopulacija gorući problem te da će broj stanovnika i u budućnosti nastavljati padati. Kako kaže demograf Aleksandar Čavić, BiH bi do 2070. mogla imati tek 1,2 milijuna stanovnika. - Ovo je najpesimističnija prognoza, a moje iskustvo govori da su takve prognoze najtočnije - upozorava za Srpskainfo Čavić. Naglašava da problem nije samo nedovoljno rađanje, odnosno nizak natalitet. - Tu je i mortalitetna slika, točnije, činjenica da je zdravstveno stanje populacije nezadovoljavajuće. Na trećem mjestu su migracije, a na četvrtom loša briga o starijim osobama - ističe Čavić. Podsjeća da demografi već dva desetljeća upozoravaju na ove probleme, ali da je izostala reakcija nadležnih. - Stranke gledaju dvije godine unaprijed. Primjera radi, ako sad uložite 10 milijardi KM u rehabilitaciju rađanja, učinci na tržištu rada doći će tek za dva desetljeća. Naša vlast nema vremena time se baviti. Također, ne vide da ćemo potpuno demografski nestati. Ilustracije radi, BiH bi do 2070. mogla imati tek 1,2 milijuna stanovnika, od kojih će čak 42% biti starijih od 65 godina, dok ćemo imati vrlo sužen kontingent radno sposobnog stanovništva. Na mjesto radnika koji će sa svojim obiteljima otići odavde, sa strane će doći ljudi kojih će biti više nego Srba, Hrvata i Bošnjaka zajedno! - upozorava Čavić.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije