Mediji loše utječu na raspoloženje građana, mnogo su sretniji oni koji se informiraju preko interneta nego oni koji gledaju televiziju. Ipak, oni koji gledaju TV su u većini, najviše prate informativni program, a pritom ih, što je zanimljivo, više zanima gospodarstvo (31,4%) od politike (23,7%), osnovni je zaključak najnovijeg istraživanja Nacionalnog indeksa sreće, prenosi portal Bankamagazine. Indekse sreće ispituje časopis Banka u suradnji s agencijom Hendal i osiguravajućom kućom Allianz.
U najnovijem istraživanju Banka i Hendal koncentrirali su se na ulogu medija: Građani misle da bi mediji u Hrvatskoj trebali više naglašavati realno stanje stvari (68%), a za pozitivne vijesti izjasnilo se njih 21,4 posto. Više od polovice građana (57,8%) ponekad razgovara o tome što su čuli ili pročitali u medijima, a trećina svaki dan, i oni su sretniji od onih koji o tome nikad ne razgovaraju.
Ines Došen, direktorica Hendala, naglasila je kako je televizija još uvijek dominantan medij, ali internet preferira već 25 posto ispitanika, uglavnom mlađi, obrazovaniji, više muškarci nego žene.
Prema ocjeni dr. sc. Seada Alića, voditelja Centra za filozofiju medija Veleučilišta Vern, dugotrajno gledanje televizije rezultira pasivnošću, depresijom i anksioznošću.
- Mediji jednosmjerne komunikacije proizvode pasivnost, a internet otvara put komunikaciji. Živimo u tektonskom srazu dvaju oblika komunikacije, a tamo gdje su diktature veće, bit će i sudar veći - rekao je Alić i dodao da su masmediji temeljni problem suvremene civilizacije.
Rezultate istraživanja prema kojem građane koji se informiraju na televiziji najviše zanima gospodarstvo, a onda politika, prokomentirao je Boris Galić, predsjednik Uprave Allianz Zagreb. Prema njegovom uvidu, 70 % tema odnosi se na kriminal, 20% na politiku, 5% na sport, a 5 % na prognozu vremena.
- Mislim da se gospodarstvo percipira kao kriminal, a to nije dobro ishodište. U Hrvatskoj neće biti sreće ako ne bude posla, niti ako se povjeruje da nas multinacionalke žele pokrasti. Nema se tu što pokrasti - komentirao je Galić. Podržao je tvrdnju Gordane Vilović, profesorice etike na Fakultetu političkih znanosti, da će medijski djelatnici morati podići razinu profesionalnosti i educiranosti. Vilović je među ostalim upozorila i na različite spinove u medijima te otvorene marketinške oglase koji se predstavljaju kao novinski tekstovi, što čitatelji ipak prepoznaju.
Istraživači su zaključili da mediji imaju utjecaj na raspoloženje zaposlenih, nezaposlenih i umirovljenika značajno više nego na studente i učenike. Ujedno, značajno je više onih na čije raspoloženje utječu mediji među starijima od 25 godina nego što je to među mlađima.
Oni koji su izjavili da mediji utječu na njihovo raspoloženje ujedno izjavljuju kako je medijski sadržaj često tema njihova razgovora te utječe na tijek druženja u obitelji. Među onima koji izjavljuju kako program utječe na prakticirane oblike interakcije u obitelji značajno je više nezaposlenih nego kućanica i umirovljenika.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
