Godina je počela optimistično. Nikada ranije nisu uspostavljene državna, republičkosrpska, a onda, uz opstrukcije, i vlast u Federaciji BiH, da bi kraj godine obilježili teški unutarnji i obračuni s međunarodnom administracijom, zastoji, nove najave odcjepljenja, prijetnje sukobima te sudski procesi koji su rezultat svih tih prijepora.
Prvi put otkako su daytonski oci definirali da na razini države postoji Vijeće ministara, pandan vladi u normalnim zemljama, na njegovo čelo imenovana je žena - zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto. Njezin dolazak unio je novu energiju nakon četiri godine teških zastoja, ali i donio vjeru kako je moguće graditi odnose i praviti iskorake među trima stranama - hrvatskom, srpskom i bošnjačkom nasuprot stalnoj politici izazivanja straha i poticanja mržnje prema drugima, što je i modus operandi opstanka na vlasti značajnome dijelu političkih subjekata u zemlji. Federacija BiH je tek nakon intervencije visokog predstavnika uspjela ukloniti SDA, koji se pod vodstvom Bakira Izetbegovića u realizaciji ideje o vlasti većine, odnosno dominaciji Bošnjaka i podređivanju najprije Hrvata, a onda i Srba, uspio prometnuti u jedan od najvećih problema u zemlji. Prepoznala je to i američka administracija koja je više dužnosnika bliskih toj stranci smjestila na “crnu listu” sankcioniranih osoba. Među njima se našao nekada prvi obavještajac iz Bosne i Hercegovine Osman Mehmedagić Osmica koji je za SDA obavljao poslove diskreditiranja političkih protivnika, ali i čelnika drugih naroda.
Zbog toga je Izetbegović izvrijeđao veleposlanika SAD-a Michaela Murphyja, jednako kao što to gotovo svakoga mjeseca čini i Dodik. On je prkošenjem međunarodnoj zajednici letvicu separatizma podigao na novu razinu. Iako je nezaobilazna politička činjenica kod Srba, međunarodna zajednica odlučila se obračunati s njim. On je od SDA preuzeo koplje pa sada dominira političkom scenom, ponajprije u obračunu s visokim međunarodnim predstavnikom, ali i američkim diplomatom. Novi-stari povod je i pitanje čija je državna imovina. Zbog toga je, kao i negiranja odluka visokog predstavnika, Dodik završio pred sudom.
Tamo, barem trenutačno, uspijeva kazneni progon pretvoriti u političku arenu. I poručuje kako neće odustati, očekujući da bi njegov novi potez prema odcjepljenju podržale Rusija i neke zemlje EU-a. Sve to iznimno negativno utječe na rad ponajprije državnih institucija u BiH, a napose njezine euroatlantske integracije. Na kraju 2023. sve se vraća na početak te najavljuje još jednu sumornu godinu u kojoj će zbog lokalnih izbora “u Bosni” ponovno dominirati mržnja i podjele. Kao iz djela Ive Andrića. •
