Bosna i Hercegovina je na pola puta koji vodi u Europsku uniju. Da bi došla na polovinu toga puta, BiH je potrošila previše vremena pa joj valja požuriti u nastavku svog europskog putešestvija. Nadamo se da se na Bosni i Hercegovini i Europskoj uniji neće potvrditi paradoks grčkog filozofa Zenona, po kojem Ahil (BiH) ne može stići kornjaču (EU). No, kao da neki trenutačno na tome rade. Nakon otvaranja pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom visoki predstavnik Christian Schmidt 26. ožujka nametnuo je tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, kojima se uglavnom jamči kvalitetniji nadzor nad izbornim procesom, što je izazvalo različite reakcije. Amerikanci su podržali Schmidta, većina zemalja EU-a nije, članovi PIC-a nisu bili jedinstveni. Hrvatski politički predstavnici smatraju da buduća članica EU-a ne treba Izborni zakon koji će biti produkt nametanja ili preglasavanja. Schmidtov potez pozdravile su bošnjačke stranke i one koje se nazivaju građanskima, a Dodik je uzvratio svojim tukom na utuk i izjavio da će do 20. travnja Republika Srpska donijeti svoj Izborni zakon, što bi praktički značilo razvlašćivanje Središnjeg izbornog povjerenstva BiH!
U intervjuu koji je u ponedjeljak objavio sarajevski Dnevni avaz Johann Sattler, šef Izaslanstva EU-a u BiH, potvrdio je da korištenje izvršnih ovlasti visokog predstavnika smatra mjerom koju bi se trebalo koristiti tek kod "nepopravljivih zakonskih radnji", a vjeruje da to nije bio slučaj kod pregovora o izmjenama Izbornog zakona. Dodao je da je bilo još vremena da domaće vlasti usuglase izmjene i dopune Izbornog zakona, ustvrdivši kako je vladajućoj koaliciji trebalo dati još jednu priliku da potvrdi sposobnost za postizanje kompromisa, kakav su ranije pokazali kroz usuglašavanje drugih spornih zakona. Naglasio je kako više nema povratka unatrag te da Schmidtove odluke, što god tko o njima mislio, valja poštovati.
Govore Dodiku: "Veži konja gdje ti aga kaže!" No, Milo se ne slaže. Više se veže za onu: "I mi konja za trku imamo!" Početkom svibnja bit će održan svesrpski "vaskršnji sabor" o temi "opstanka srpskog naroda na njegovim ognjištima". Dodik računa na potporu Beograda i Moskve te se žali kako mu se prijeti izvana i iznutra, ne samo uhićenjem. U Republici Srpskoj očekuju novi val sankcija prema dužnosnicima ovog entiteta u BiH, a u problemu bi se mogle naći i neke kompanije. Dodik osporava legalnost Christiana Schmidta na mjestu visokog predstavnika, a Vučić ga je u posjet pozvao upravo u toj ulozi. Analitičari se slažu oko toga da je razgovor između Schmidta i Vučića bio pokušaj da se preko Srbije izvrši utjecaj na Dodika i političke strukture u RS-u.
Sve ovo skupa utječe i na rad institucija zakonodavnih, izvršnih i sudskih vlasti u Bosni i Hercegovini. Teško je očekivati brži i učinkovitiji rad institucija na državnoj razini dok se na razini političkih lidera vladajuće koalicije ne postigne jasan i svima prihvatljiv dogovor o nastavku reformi na europskom putu. Bosanskohercegovački Hrvati nadaju se postizanju dogovora vezanog uz dio Izbornog zakona, koji se odnosi na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH. No, politički predstavnici triju konstitutivnih naroda moraju biti svjesni činjenice da je vrijeme – novac. Otvaranje svake nove faze integriranja Bosne i Hercegovine u Europsku uniju znači slasnu mrkvu, a svako zastajkivanje – batinu! Otvaranje svake pregovaračke faze bit će popraćeno financijskom potporom iz Bruxellesa. Ako se trenutačne političke napetosti nastave, Bosni i Hercegovini prijeti gospodarski sunovrat. Bosna i Hercegovina bi u tijeku ove godine mogla napraviti golemi iskorak – da postignutim reformama bude nagrađena održavanjem međuvladine konferencije. Time bi zapravo i službeno počeli pregovori BiH s EU-om. Kad se postignu potrebni uvjeti, Europska komisija treba pripremiti pregovarački okvir za Bosnu i Hercegovinu. Pred institucijama na svim razinama vlasti u BiH naći će se šest tematskih klastera s ukupno 33 poglavlja od političkog, ekonomskog i ukupnog društvenog značaja. Institucije u BiH moraju biti svjesne činjenice da je daytonska BiH država dvaju entiteta te triju jednakopravnih konstitutivnih naroda i svih građana. Valja se pridržavati natkrovljujućeg načela Ustava BiH i ukupne ustavne strukture. Nakon zimskih separatističkih i unitarističkih snova valja se probuditi i krenuti brže na drugoj polovini europskog puta BiH.
Pokazivanje unitarističkih i separatističkih mišića, prijetnje ratom i drugim zlom, u vrijeme trenutačnih delikatnih zbivanjima u svijetu, bili bi smiješni da nisu toliko žalosni. Sve nas podsjeti na nezgodnu zgodu u jednoj gostionici u BiH, u koju je ušao jedan ne baš nešto snažan čovjek i viknuo:
- Ima li tko jači od mene?!
Ustade nekoliko nabildanih muškaraca koji su nakon teretane svratili u kafić na piće te viknuše uglas:
- Ima, ima!
- Odlično, molim vas jake momke da mi gurnete traktor, malo sam ga prisaugao pa ga ne mogu upaliti bez guranja - reče im traktordžija.
Onima koji sjede na dva ili čak tri stolca odzvonilo je. Takvi podsjećaju na Mujino obraćanje trima ženama. Pozvao Mujo na zajedničku kavu suprugu Fatu, ljubavnicu i susjedu te im priopćio:
- Cure, vremena su teška, moglo bi bit' otpuštanja!
