Početkom veljače 2012. godine u Hercegovini je pao snijeg visine gotovo jednog metra. U veljači prevrtači devet godina kasnije temperatura se digla na gotovo 20 Celzijevih stupnjeva. Pa se prisjetismo vica koji pričaju Rusi. Skraćena verzija počinje od toplih Havaja. Kad je na Havajima plus 20 stupnjeva, uzimaju drugu deku. Na plus 10 u Finskoj isključuju grijanje, na minus 10 stupnjeva Rusi na terasama jedu sladoled, na minus 60 oblače zimski kaput, a na minus 70 odvjetnici guraju ruke u vlastite džepove. Na minus sto stupnjeva smrzava se alkohol, a na minus 273 stupnja, apsolutnoj ništici, Rusi ližu smrznutu votku!
No, šalu nastranu, jedno od pitanja vezanih za zamrzavanje je i ono o zamrznutom konfliktu u BiH. O Daytonskom sporazumu već dugo se govori kao o zamrznutom ratu. Oružje je umuknulo, ali rat se nastavio na političkom polju. Davno je kazano da je oružani rat nastavak politike drukčijim sredstvima, a ta misao doživjela je svoju bh. verziju: Politika je nastavak rata drukčijim sredstvima! Kako odlediti zamrznuti konflikt? Toga nema sve dok ne zatople odnosi među trima konstitutivnim narodima u BiH. No, to će ići teško jer su se Srbi čvrsto ukopali u entitetski rov, a Bošnjaci zauzeli svoje busije koje su im darovane Petritschevim amandmanima i Barryjevim izbornim pravilima prije gotovo dva desetljeća. Pa su u dvama navratima izabrane federalne vlade bez legitimnih predstavnika Hrvata, a tri puta Komšića su birali Bošnjaci na mjesto člana Predsjedništva, kojeg trebaju birati Hrvati i koji ih treba predstavljati. Bh. Hrvati našli su se na brisanom prostoru na puškomet od žestokih zagovornika unitarne BiH, ili barem unitarne Federacije jedne nacije, prerušene u građansko odijelo. Ustavni sud BiH u predmetu “Ljubić” usvojio je odluku o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda, po kojoj bh. Hrvati imaju ustavno pravo birati svoje legitimne predstavnike u tijelima vlasti u FBiH, a tako posredno i na državnoj razini. No, “građanske” strukture kiselo se smiju, ignorirajući europski federalizam, a i kusa vrana zna da je “građanska” BiH kukavičje jaje bošnjačkog unitarizma!
Potpuno je jasno da bez odlučnosti međunarodnih posrednika teško može doći do konkretnijih pomaka u reformi izbornog zakonodavstva. Dragan Čović u dvama navratima pismima je upozoravao svjedoke mostarskog sporazuma na odugovlačenje s bošnjačke strane. No, prošlog petka učinjen je toliko nužan korak u smjeru izmjena Izbornog zakona i ubrzavanju europskog puta BiH. U Mostaru su Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, i Bakir Izetbegović, predsjednika SDA, razgovarali o provedbi međustranačkog dogovora potpisanog prošle godine te nazočili potpisivanju zajedničke izjave o ubrzanju procesa europskih integracija, koju su potpisali članovi zakonodavne vlasti BiH, FBiH, RS-a i Distrikta Brčko. Već ovog tjedna trebao bi biti dogovoren sastanak s predstavnicima međunarodnih institucija o tim temama.
Puno toga bit će jasnije nakon drugog, a možda i trećeg kruga izbora mostarskoga gradonačelnika. No, “građanski”, zapravo probošnjački aktivisti sve su agresivniji u pokušajima miniranja jednakopravnosti bh. Hrvata, zaglavnog kamena i vezivnog tkiva BiH te načela federalizma, imanentnog višenacionalnim europskim državama. Prema Europi ponašaju se kao jedan putnik koji se pravio Englez u razgovoru (ne)ugodnom s revizorom:
- Imate li voznu KARTU? - upita revizor putnika.
- What? – reče bh. građanin, praveći se Englez.
- Kartu, molim! – nastavlja revizor.
- I don’t understand - i dalje se putnik pravi Englez.
- Your TICKET, please
- revizor na engleskom traži voznu kartu.
- Što? – upita ga građanin na materinskom.
“Građanski” model bosanskog lonca ima dvostruko dno. Gornji dio dna, onaj “europski”, pokazuju stranim dužnosnicima, a kriju ono drugo, donje dno, u kojem se vješto skriva bošnjački unitarizam. I takav bosanski lonac s dvostrukim dnom žele prokrijumčariti u Europu. Pa se dočepati fondova EU-a, što nas podsjeća na vic na račun bogatih baka. Pitanje glasi:
- Kako novi klinci zovu BAKU s njemačkom mirovinom?
- BAKOMAT – glasi odgovor.
