Hrvatski su građani neko vrijeme uživali u pogodnostima niskih kamatnih stopa, no to je doba na izmaku te i kod nas dolazi do postupnog povećanja kamata na kredite. Štediše će pričekati neko dulje vrijeme na veću zaradu na štednju jer su banke još u situaciji da im klijenti donose više novca na čuvanje nego što ga uzimaju kreditima. Dok god je tako, kamata na štednju neće biti. Stanovništvo trenutačno ima oko 156 milijardi kuna kredita, a na računima banaka neraspoređene su 72 milijarde kuna. Bilo bi tog slobodnog keša još i više da nisu grunula silna poskupljenja pa su se tvrtke zadnjih mjeseci pojačano zaduživale. Građani zasad ne srljaju u skupe minuse kako se to događalo tijekom proteklih kriznih godina, potrošački su krediti umjereni, a jedino je burno na tržištu nekretnina gdje cijene i dalje rastu, potražnja je velika pa su i iznosi novih kredita visoki.
Uvijek je bilo teško doći do stana, starijim su generacijama stanovi možda bili jeftiniji nego sada, ali su krediti bili skuplji. Kasnih 90-ih kamate su bile i po 8 posto godišnje, veći dio 2000-ih kretale su se između 6 i 7 posto, a tek posljednjih pet-šest godina počele su padati na prihvatljivije razine. Sadašnji kupci imaju skupe stanove i jeftine kredite te će se, u konačnici, ukupni izdatak za stan vjerojatno izjednačiti s izdacima njihovih roditelja. Cijela Europa ima problema s nekretninama, čije su cijene nastavile rasti i tijekom pandemije, te je u tim širim okvirima kvadrat na hrvatskom priobalju, u Splitu ili pak Zagrebu i dalje dobra investicija za boljestojećeg Europljanina. Domaćem će kupcu strana konkurencija uvijek biti problem, jer je naša kupovna moć mala. Kako su i cijene najma visoke, podstanarima se i uz nesigurne uvjete opet više isplati otplaćivati vlastiti kredit nego izdvajati za skupu najamninu.
Država je subvencijama kredita također imala svoje prste u domaćem rastu cijena nekretnina, tako da ne bi trebalo čuditi ako za koju godinu dobijemo novu udrugu korisnika subvencioniranih stambenih kredita koji će tražiti produljenje subvencije ili dodatnu pomoć države. Banke su proteklih godina bile spore u spuštanju kamatnih stopa i taj proces nije išao bez državnih intervencija uvođenjem raznih referentnih stopa. Ne treba sumnjati da će sad, kad se klatno okreće, s njihove strane sve ići puno brže te će i kod nas kamate brzo stići visoke američke brojke.
