Kuga i danas, u 21. stoljeću, kod onih koji nešto znaju o njoj i povijesti te bolesti izaziva osjećaj straha i užasa. S razlogom je ta bolest nazvana “crna smrt”. Kugu izaziva bakterija Yersinia pestis. Bakteriju prenose buhe glodavaca kao što su štakori, vjeverice itd. Prenosi se na čovjeka kada ga buha ubode. Tada se pojavljuje bubonska kuga i to je najčešći oblik te bolesti. Taj oblik bolesti karakterizira povećanje limfnih žlijezda u preponama, u području pazuha, vrata... Limfne žlijezde mogu se zagnojiti i gnoj može čak curiti vani, ali i otići u krvotok. Tada dolazi do teškog oboljenja septikemije (sepse). Teško stanje donosi i mogućnost da bakterija iz krvotoka dođe do pluća i uzrokuje upalu tog organa. Onda dobivamo sekundarnu plućnu kugu. Ovo pišem jer je nedavno došlo do izbijanja kuge na Madagaskaru. Mediji su prenijeli informacije kako se bolest lako prenosi te kako postoji mogućnost da dođe i do naših prostora. U povijesti je ta bolest često dobivala pandemijski oblik. Prema raznim statistikama koje se mogu naći u stručnoj literaturi, do 1500 godine zabilježeno je 109 epidemija kuge. Prva je zabilježena u 6. stoljeću u Bizantskom Carstvu za vladavine Justinijana. Druga pandemija zabilježena je u vrijeme kada je bolest dobila ime “crna smrt”. Dogodila se u 14. stoljeću, a u vrijeme pandemije umrla je trećina stanovnika Europe. U trećoj pandemiji krajem 19. stoljeća bolest se proširila na Kinu i Indiju. U tim dvjema zemljama ta je bolest tada ubila oko milijardu ljudi. Neki izvori govore o epidemiji te bolesti i na Bliskom istoku te je tada umrlo oko pet milijuna ljudi. Sve do 1894. godine nije se znao uzrok te bolesti. Otkrivanje uzroka i liječenje antibiotikom dovelo je do toga da je bolest iskorijenjena u Europi. Trenutačno je najlošije stanje u Africi. Čak 99 posto svih slučajeva kuge danas je na području Afrike. Još krajem prošle godine Svjetska zdravstvena organizacija objavila je sumnju na pojavu epidemije kuge na Madagaskaru. Ljudi danas malo znaju o toj bolesti, ali je ona i dalje velika prijetnja. U Novom Meksiku zabilježena su čak tri slučaja ove godine. U SAD-u u prosjeku se zabilježi sedam slučajeva. Od 2010. do 2015. godine podaci pokazuju kako je bilo 39 slučajeva. Čak pet ljudi je umrlo. Danas je 75 posto slučajeva kuge zabilježeno na Madagaskaru. U posljednjih nekoliko godina od kuge su umrle 584 osobe. Kuga se danas pojavljuje na područjima gdje je nije bilo od 1950. godine. Nova istraživanja pokazuju kako bakterija uzročnik bolesti pokazuje imunitet na određene lijekove. I zbog toga se s razlogom u svijetu sve više boje ove bolesti. Kuge još uvijek nema na ovim prostorima. Ako se pojavljuje u drugim zemljama, može se pojaviti i kod nas. Stoga je važno navrijeme djelovati, informirati se o toj bolesti i poduzeti sve kako ne bi došlo do nove epidemije. Jer cilj je djelovati kako se bolest ne bi pojavila, a ne djelovati kada se bolest pojavi.
Crno na bijelo
