Na granici BiH i Hrvatske prije nekoliko dana snažno su odjeknuli pucnji, i to iz smjera BiH prema hrvatskim policajcima netom nakon što su vratili skupinu od 30-ak ilegalnih migranata. Preko BiH svakoga dana stotine njih iz Afganistana, Turske, Pakistana, Bangladeša, Maroka... prolaze i prelaze tražeći preko Hrvatske put u Europsku uniju. Incident na granici zbog migranata mogao je dovesti do katastrofalnih posljedica. Zbog svega toga pojedini su načelnici općina, saborski zastupnici u RH tražili čak i zatvaranje granice te dovođenje vojske na nju.
Hrvatska i Slovenija već odavno upozoravaju BiH na migrantski val i sve veći problem koji zbog toga imaju. Njihovi ministri sigurnosti naglašavaju kako njihove zemlje neće biti hotspot za migrante. Kojih sve više u te države stiže preko BiH. A da je tako, potkrepljuju i brojke. Služba za poslove sa strancima BiH je za pola ove godine evidentirala oko 13 tisuća nezakonitih migranata, što je najveći broj dosad.
Prvi čovjek EU diplomacije Josep Borrell upozorio je kako je nacionalizam u Europi u porastu, pa i zbog migracija. Štoviše, taj problem potiče i podjele unutar EU, što bi, u konačnici, moglo biti inicijalna kapisla raspada. Unatoč postavljanju zajedničke vanjske granice, Borrell priznaje nemoć EU i objašnjava kako neke članice razmišljaju japanskim stilom. "Ne želimo se miješati. Ne želimo migrante. Ne želimo prihvatiti ljude izvana. Želimo našu čistoću."
S njima se očito ne slaže papa Franjo koji stalno poziva na zaštitu i prihvaćanje migranata. Papa je u svome govoru protekloga vikenda osudio "ratoborne nacionalizme" i pozvao na paneuropski odgovor oko migracija kako bi se spriječilo da Mediteran, gdje su se tisuće migranata utopile, postane "groblje dostojanstva".
Brojke pokazuju kako se broj migranata u EU povećava. Tako je samo u 2021. u EU imigriralo 2,26 milijuna osoba. U EU je 2022. podneseno 962.200 zahtjeva za azil, od čega prvi put 881.200, što je 52% više nego 2021. godine. Najviše onih koji su prošle godine prvi put zatražili azil stiže upravo iz Afrike i Azije. Najčešće su to bili državljani Sirije i Afganistana, a oni su najčešći i u nezakonitim prelascima granice EU.
Prema podacima Frontexa, u prošloj godini bilo je 331.400 nezakonitih prelazaka granice EU, 66% više nego 2021. Od toga 148.000 prelazaka morem, 29% više nego 2021., a 183.400 prelazaka preko kopnenih granica, 110% više nego 2021. godine.
Dok Europa nema jedinstven stav oko migranata, zaštite i sigurnosnog okvira kada su migracije u pitanju, preko BiH prolaze sve duže kolone, mahom mladih muškaraca iz Azije i Afrike koji traže način kako ilegalno ući u EU. S obzirom na to da Hrvatska na njih neće pucati i na granicu stavljati bodljikavu žicu, EU mora pronaći recept za tu bolest. Jedno od rješenja je slanje postrojbi europskih graničara, ali više od toga treba s UN-om osmisliti strategiju kako te ljude zadržati u njihovim domovinama.
I BiH boljom politikom te mjerama može smanjiti migrantski val. Prije svega, krijumčare migranata, kojih je sve više, treba oštrije kažnjavati. Zanimljivo je da je pritisak migranata samo u jednom entitetu, Federaciji BiH, koji ima i prihvatne centre, dok migrantskih kampova u Republici Srpskoj nema. Problem je što RS blokira odluku kojom se daje suglasnost za raspoređivanje snaga Frontexa na granici RH i BiH.
Migrantska kriza neće prestati ni sama od sebe nestati. Svi ti nesretni ljudi neće odustati od puta prema obećanoj zemlji sve dok su vrata Europe (polu)otključana. A prije nego što ih odškrinu, mnogi će završiti u migrantskim grobljima hladnog Mediterana.
