Glavni kazneni sud u Londonu odlučio je jučer da najpoznatiji svjetski zviždač i osnivač WikiLeaksa Julian Assange ne može biti izručen Sjedinjenim Američkim Državama, koje mu žele suditi zbog špijunaže. Iako se očekivala drukčija odluka, sutkinja Vanessa Baraitser odlučila je da Assange neće biti izručen zbog velikog rizika od samoubojstva u slučaju izručenja. Ako bude proglašen krivim u SAD-u, a mali su izgledi da bude drukčije, Assangeu prijeti kazna od 175 godina zatvora. Riječ je o prvostupanjskoj presudi, na koju su dopuštene žalbe. Assange zasad ostaje u pritvoru.
Montirani proces
Assange je 2010. objavio oko pola milijuna povjerljivih američkih dokumenata o ratovima u Iraku i Afganistanu, uključujući i dokaze o američkim ratnim zločinima, a godinu kasnije WikiLeaks je objavio oko 250 tisuća povjerljivih američkih diplomatskih depeša, koje su razotkrile način funkcioniranja američke diplomacije, čime je Assange postao američki državni neprijatelj broj jedan. Assange i WikiLeaks objavili su dokumentaciju koju su dobili od Chelsee Manning, američke vojne analitičarke, koja je zbog toga osuđena na 35-godišnju zatvorsku kaznu.
Iako je Assange zbog svog pothvata dobio niz prestižnih novinarskih priznanja, a u razotkrivanju ratnih zločina američkih postrojbi u Iraku i Afganistanu i mučenja zatvorenika u Guantanamu sudjelovale su i najveće i najuglednije novinske kuće u svijetu - The New York Times, Le Monde, El Pais, Guardian i Der Spiegel - Amerikanci Assangeu žele suditi za špijunažu, urotu i prikupljanje i objavljivanje klasificiranih podataka američke vojske i vlade po zakonu o špijunaži iz Prvog svjetskog rata.
Brojni aktivisti za ljudska prava, nevladine organizacije i ugledni pojedinci upozoravaju da je Assange objavio informacije od javnog interesa i da postupak protiv njega predstavlja flagrantno kršenje prvog amandmana američkog Ustava, koji jamči slobodu govora, zahtijevajući njegovo trenutačno puštanje iz zatvora. Assange je odluku londonskog suda čekao u samici zatvora najviše sigurnosti Belmarsh, u jako lošem psihofizičkom stanju. Već je deset godina - od trenutka kada je izazvao američku vrhušku - žrtva sustavne instrumentalizacije pravosuđa, nakon što je već 2010. godine protiv njega pokrenut postupak u Švedskoj zbog navodnog silovanja, iako se kasnije pokazalo da se radilo o pokušaju Assangeove kompromitacije.
Assange bježi iz Švedske u Veliku Britaniju, iako je švedsko tužiteljstvo nekoliko godina kasnije odustalo od progona. Nakon što je londonski sud odlučio da ga se izruči Švedskoj, Assange traži azil od Ekvadora i sklanja se u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, pokušavajući izbjeći izručenje SAD-u. U ambasadi je ostao sedam godina, sve dok na dužnost predsjednika Ekvadora nije došao Lenin Moreno, koji je blizak Washingtonu. Ekvador mu otkazuje gostoprimstvo, a britanska policija ga izvlači iz veleposlanstva i uhićuje, nakon čega je pokrenut postupak izručenja SAD-u.
Posebni UN-ov izvjestitelj za mučenje Nils Melzer tvrdi kako Assangeov slučaj potvrđuje da novinarstvo nema izgleda kada se zamjeri moćnicima. Optužbe za silovanje protiv Assangea predstavljale su, po njegovim riječima, samo pokušaj skretanja pozornosti s činjenica o ratnim zločinima i korupciji koju je razotkrio Assange. Uoči odluke o izručenju sve se češće špekuliralo o mogućnosti da odlazeći predsjednik Trump pomiluje Assangea no Trump je pomilovao osuđene američke počinitelje ratnih zločina u Iraku i Afganistanu, ali ne i Assangea koji je zaslužan za otkrivanje tih zločina.
Cilj - uništiti WikiLeaks
Od 2010. do danas objavljeni su brojni članci u kojima je Assange proglašavan silovateljem, hakerom, špijunom i poremećenom osobom, a Assangea su se odonda odrekli i brojni njegovi suradnici. No, iako je neprijeporno da je Assange kompleksna i kontroverzna osoba, ipak se radilo o klasičnoj manipulaciji javnim mišljenjem, kojemu je cilj okrenuti javnost protiv Assangea i kompromitirati WikiLeaks, što je od početka glavni cilj američkih tajnih službi: uništiti WikiLeaks i obeshrabriti sve buduće novinare i zviždače koji bi mogli pomisliti na objavu podataka i dokumenata koji dovode u pitanje američku politiku i postupke američke administracije.
