Posljednjih dana puno se govori o tome kakve bi sve posljedice mogla izazvati eskalacija koronavirusa. Svjedoci smo kako svako malo tog malog vraga sve više ljudi povuče za rep, a onda on mahne repom. No, svako malo iz Europe ipak stigne poneki osvježavajući gemišt. Ako ne eskalira koronavirus, Svjetska banka predviđa rast BDP-a u BiH sljedeće godine za solidnih 3,4 posto. To je za 0,2 posto više od pada BDP-a za tekuću godinu od posljedica pandemije (po procjeni Svjetske banke). Vodu vari, vodu ‘ladi! Korak natrag, korak naprijed. Nadamo se da se ti koraci neće pretvoriti u užičko ili neko drugo kolo naokolo.
No, dežurni bh. optimisti imaju svoje računice. Njihova objašnjenja sliče “izračunu” jednog Ere s ovoga svijeta koji je konstatirao da je njegov kum prvak svijeta u skoku u dalj i da taj rekord nikada neće biti srušen:
- Moga kuma poslala žena da skoči po kruh do obližnje prodavaonice, a našla ga u jednom kafiću pet kilometara dalje!
Kad je u pitanju zaduživanje, BiH nema neki baš povoljan kreditni rejting, a vladajuće strukture pohvale se kreditom i s lihvarskom kamatom. Tako je Fata čula da je Mujo sav novac podijelio prijateljima i susjedima pa ga ljutito upita:
- Čula sam da si sav novac što si imao razdijelio okolo raji. Pa od čega ćemo onda mi živjeti?
- Od kamata, Fato, od kamata – objasni joj Mujo.
No, tko će i kako vraćati rate? BiH godišnje napusti 36.000 osoba, mnogi su zbog kamata otišli u zemlje gdje je veća plata (plaća). Mnoge je iznenadio podatak da se u Hrvatsku prošle godine iz BiH doselilo 12.040 osoba iz BiH, među njima 9620 Bošnjaka i Srba! U isto vrijeme Sarajevo se utrkuje s Banjom Lukom u tome koji će grad uputiti više otrovnih strelica prema Hrvatskoj, a obični bh. građani bošnjačke i srpske nacionalnosti utrkuju se u tome tko će prije naći posao u RH, koja i za nje postaje Lijepa Naša. Među Bošnjacima koji su mjesto pod suncem našli u Hrvatskoj, ima i onih koji su kao djeca u Lijepoj Našoj, tada i njihovoj, boravili kao izbjeglice. Među onima koji su u Hrvatskoj u vrijeme agresije bili među izbjeglicama ima i onih koji nikako ne mogu oprostiti hrvatskom predsjedniku Milanoviću što je odlikovao postrojbe HVO-a, čiji su bojovnici vlastite živote stavljali na kocku kako bi spasili bihaćke Bošnjake od sudbine Srebrenice. Ovaj nonsens za ozbiljnu je politološku i sociološku analizu, posebno i zbog činjenice da ima i elemente stockholmskog sindroma.
Koronavirus je sve naučio kako valja pametnije postupati s poljoprivrednom proizvodnjom, posebno zaštitnim mjerama protiv uvoza visokosubvencioniranih poljoprivrednih proizvoda. Pa su se tako hercegovački vinari pobunili protiv uvoza makedonskog grožđa. Onda nije čudo da mnogi koji se napiju vina od makedonskog grožđa pjevaju: “Zemi bobče makedonče i znaj da hercegovačkom vinogradarstvu prijeti kraj!” Stariji se sjećaju vremena kad su se u zapadnoj Europi na boce s običnim “kiselišem” lijepile etikete Hepokovih vinskih bisera (Blatina i Žilavka), a u aferi se našao i Velibor Vasović, kapetan Ajaxa i nogometni reprezentativac bivše države. Bračanin iz vica učio je djecu da se vino može praviti i od grožđa. Tko je tada mogao misliti da će se u Hercegovini praviti od makedonskog.
Koliko će trebati vremena da se BiH, po statističkim pokazateljima, kao što su BDP po glavi stanovnika ili plaće, približi zemljama koje su na dnu Europske unije. A nije tome baš tako davno kad je BiH bila razvijenija od, recimo, Bugarske ili Rumunjske. Koronavirus i najbogatijim zemljama zaprijetio je recesijom (pad BDP-u u dva tromjesečja zaredom). Što nas podsjeti na onu Mujinu:
- Ja sam u recesiji ima već 30 godina, samo nisam znao da se tako zove!
BiH se mora ustrojiti na europski način ili će i dalje biti daleko od Europe, a sve bliže zemlji Nigdjezemskoj. Procjene nekih bh. analitičari koji su imali problema s matematikom i u osnovnoj školi sliče Mujinoj “računici”, koji reče:
- Devedeset osam (98) posto ljudi slabo stoji s matematikom, a ja sam srećom među onih ostalih pet (5) posto!
