Prema istraživačima s Radboud sveučilišta, osobe koje podnose veće razine boli vjerojatnije su psihopati, prenosi Daily Mail. Studija je pokazala da osobe s izraženijim psihopatskim crtama ne samo da su otpornije na bol, već su i manje sposobne učiti iz bolnih iskustava. Istraživači vjeruju da bi to mogao biti važan razlog zbog kojeg osobe s ovim osobinama ne uspijevaju učiti iz negativnih posljedica. Tijekom pokusa provedenih na uzorku javnosti, osobe s psihopatskim crtama nisu mijenjale svoje ponašanje čak ni kada su bile suočene s bolnim elektrošokovima. Ova neosjetljivost na kaznu mogla bi se kombinirati s prekomjernom potrebom za nagradama, što psihopate čini posebno impulzivnima i ustrajnima.
Glavna autorica, dr. Dimana Atanassova, objašnjava: "Iz istraživanja znamo da osobe s psihopatskim crtama dosljedno ne uspijevaju promijeniti svoje ponašanje čak ni nakon što su kažnjene, što sugerira da imaju poteškoće u učenju iz negativnih posljedica svojih postupaka." Psihopatija je jedna od tzv. osobina "mračnog trojstva" koje karakteriziraju patološko laganje, manipulativnost, nedostatak osjećaja krivnje i sklonost lošoj kontroli ponašanja. Nisu sve osobe s ovim osobinama psihopati, a mnogi pojedinci u općoj populaciji mogu imati određenu razinu psihopatskih tendencija. Psiholozi su dugo primjećivali da osobe s ovim osobinama često ne uče iz kazni ili negativnih posljedica svojih postupaka.
Međutim, istraživači nisu mogli objasniti specifičan mehanizam iza ovog nedostatka. U ovom radu istraživači predlažu da bi nesposobnost psihopata da uče iz bolnih ishoda mogla biti posljedica njihove neosjetljivosti na fizičku bol. Kako bi testirali ovu teoriju, 106 ispitanika popunilo je upitnike osmišljene za otkrivanje razine psihopatskih tendencija, poput nedostatka empatije ili impulzivnosti. Nakon testiranja, svaki je sudionik dobio seriju malih elektrošokova putem elektroda postavljenih na njihove ruke. Istraživači su zabilježili trenutak kada je bol prvi put postala primjetna i maksimalnu razinu koju je sudionik bio spreman podnijeti. Kao što su znanstvenici predvidjeli, sudionici s najvišim rezultatima za psihopatske tendencije mogli su podnijeti više boli od prosječne osobe. U nekim su slučajevima čak i dosegli maksimalnu vrijednost elektrode od 9,99 miliampera prije nego što su dostigli prag svoje tolerancije boli.
Iako nije potpuno jasno zašto bi psihopatska osobnost mogla biti povezana s neosjetljivošću na bol, istraživači su ipak pronašli jasnu povezanost između tih osobina i obrazaca učenja. Dr. Atanassova je za PsyPost izjavila: "Eksploatativno, antisocijalno ponašanje kod osoba s visokim psihopatskim crtama često se promatra kroz prizmu bezosjećajnosti ili nedostatka kajanja, u smislu da ih jednostavno nije briga za posljedice. Međutim, nalazi ovog istraživanja sugeriraju da bi se problem mogao, djelomično, objasniti deficitom u načinu na koji uče o posljedicama."
U drugom pokusu sudionici su igrali računalnu igru u kojoj su morali birati između dvije karte različitih boja. Svaki put kada bi odabrali kartu, postojala je vjerojatnost da će dobiti nagradu ili negativnu posljedicu. Za prvi set od 160 odabira, to je bila ili novčana nagrada od 0,10 eura ili financijski gubitak od 0,10 eura. Međutim, za drugi set odabira, sudionicima je bila ponuđena mala nagrada po vlastitom izboru ili elektrošok. Budući da sudionici nisu mogli znati kako se mijenjaju vjerojatnosti, ovo nije bilo osmišljeno kako bi se vidjelo koliko dobro su se performirali. Umjesto toga, istraživači su bili zainteresirani za to kako su sudionici mijenjali svoje ponašanje nakon negativnog ishoda. Na primjer, ako je sudionik dobio nagradu birajući zelenu kartu tri puta zaredom, ali je dobio elektrošok četvrti put, hoće li nastaviti birati zelenu kartu? Koristeći računalni model nazvan hijerarhijski Gaussov filtar, istraživači su promatrali kako su sudionici ažurirali svoja uvjerenja tijekom testa.
Otkrili su da su osobe s psihopatskim crtama bile nesigurnije u svoja početna uvjerenja, ali su ubrzo usvojile obrazac od kojeg su nerado odustajale. Umjesto da uče iz bolnog iskustva kao većina ljudi, osobe s visokim psihopatskim crtama pokazale su sklonost koju nazivamo "ponovnim postavljanjem uvjerenja." To znači da bi brzo odbacile bolni ishod i vratile se na svoja početna uvjerenja, čak i kada se pokazalo da ona nisu djelotvorna. Zanimljivo je da se ovaj obrazac pojavio samo u izborima kod kojih je bol bila posljedica pogrešnih odluka. Istraživači smatraju da bi ovo moglo ukazivati na neosjetljivost na bol kao glavni uzrok psihopatske nesposobnosti za učenje iz iskustva.
Dr. Atanassova objašnjava da bi ovo također moglo pomoći u objašnjenju zašto psihopati nastavljaju s antisocijalnim ponašanjem čak i kada im ono uzrokuje probleme. "Jedno od obilježja psihopatije je agresivno, eksploatativno ponašanje s malo obzira prema dobrobiti drugih", kaže. "Nastavljaju s određenim postupkom čak i kada trpe bolne posljedice, zbog kombinacije neosjetljivosti na bol i smetnje u temeljnom kognitivnom mehanizmu učenja." S obzirom na sklonost osoba s psihopatskim crtama nasilju i agresiji, razumijevanje zašto ne uče iz negativnih posljedica i kako procesuiraju bol je ključno.
