Nedavno je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović razgovarao s čelnikom SDA Sulejmanom Tihićem oko problema koji postoje u odnosima dviju stranaka kao i suradnje u izvršnoj vlasti, napose u federalnoj Vladi. Javnosti nije dostupan sadržaj navodnog dogovora koji bi trebao provesti premijer Mustafa Mujezinović i dopremijer i ministar financija Vjekoslav Bevanda.
Ministre, jeste li imali razgovore s premijerom i kakvi su sada odnosi sa SDA?
Poznato je da su odnosi u Vladi, kao i u cijeloj FBiH, opterećeni brojnim problemima. Jedno duže vrijeme ministri iz reda HDZ-a su u svemu bili u manjini. Istodobno, zadržao sam dobre osobne odnose sa svim ministrima u Vladi i to je funkcioniralo. Zato je očito da su s druge strane bili u pitanju nalozi SDA da nas se jednostavno na svim točkama koje su bile kritične ostavi same na drugoj strani. Mene zato raduje taj susret kako bismo mogli normalno raditi. Ja sam započeo razgovore s kolegom Mujezinovićem i oni će biti nastavljeni.
Jeste li onda dogovorili sporne stvari?
Nismo!
Što je sporno, u javnosti se spominju brojne stvari od imenovanja dužnosnika do zakona...
Sasvim otvoreno ću reći da nisu imenovanja u prvome planu.
Ali mediji su tako prenosili?!
U pitanju je doista sukoba koncepata. Ja sam imao potporu stranke i moram biti iskren da su u cijelosti održanje fiskalne stabilnosti zdušno poduprli i ministri iz reda HDZ-a 1990. Jer je to temeljno pitanje. Ako se to uruši, imat ćemo kolaps cijeloga sustava. A na drugoj strani imali smo jednu klasičnu manipulaciju. Zbog toga nam kasne doznake od MMF-a, Svjetske banke i Europske komisije jer smo propustili rokove. Do rujna neće MMF uopće razmatrati naš zahtjev i čini mi se da se oko toga svijest još nije promijenila. MMF nije lokalna podružnica neke lokalne banke u koju možeš doći i reći sačekaj me do sutra.
Niste mi odgovorili oko imenovanja?!
Upravo je to nastavak priče. Imamo apsurdnu situaciju u kojoj je Vlada donijela odluke, a premijer neće odluke da šalje Parlamentu što mora po zakonu učiniti.
O kojim odlukama govorite?
U pitanju je imenovanje pravobranitelja i FERK-a što su obje pozicije na koje su imenovani Hrvati. To pak uvjetuje s nekim drugim stvarima.
Je li to povezano s imenovanjem ministra prostornog uređenja?
Jest, ali ne samo time. No ovo je političko pitanje. Ali pravobranitelj i FERK su stvari koje su prošle Vladinu proceduru, za što smo zaduženi.
Koliko te odluke stoje nerealizirane?
Imenovanje pravobranitelja od 2008., a FERK nekoliko mjeseci. No ima i brojnih drugih primjera. Ja, međutim, principijelno tražim da se sve odluke Vlade provedu.
Vi govorite o ovlastima Vlade, ali postoje očito i politički problemi!
Dakako. Ovo ne traje od jučer. Odnosi u Vladi su ovakvi posljednjih godinu dana. To je bila klasična demonstracija sile i broja ruka. Na njihovu žalost, taj broj ruka, više nije onakav kakav su imali.
Što će biti dalje do kraja mandata, hoće li se riješiti sporna pitanja?
Ja sam po prirodi optimist. Do mene i do HDZ-a neće biti. Potrebna je volja druge strane da se rješevaju problemi. No želim reći da sam stalno imao dobre odnose i smatram da Stranka za BiH ima jako kvalitetne kadrove. Ne mogu ne istaknuti kolegu Omerovića koji je jedan od zaslužnijih za dovršetak gradnje bolnice u Mostaru. Sretan sam i što je bolnica Južni logor osposobljena i nije više bolnica na kraju grada. Taj novi odnos je jako relaksirao odnose u Vladi.
Radi li se o zaokretu i promjeni partnera?
Ne. U pitanju je relaksacija odnosa koja je došla kao rezultat spremnosti na razgovore i kompromis. U predizborno vrijeme se često politiziraju i odnosi između ministara iz dva HDZ-a, iako ti odnosi na ljudskoj strani nisu uopće takvi. U strateškim pitanjima također isto promišljamo.
Frustrira li Vas to što uporno upozoravate na mogući kolaps, a da stvari idu upravo u tome smjeru, napose kada je u pitanju financijska strana?
Ima tu dosta manipulacija i siguran sam da se stvarne informacije u Vladi ne prenose stranačkome vrhu. Krećem se u zadanim okvirima, ali sam spreman na kompromise. Meni je sada cilj da, bez obzira tko će doći na mjesto ministra nakon izbora, taj ima jednu normalnu situaciju bez obzira hoćemo li nakon ustavnih reformi imati četverofederalnu državu ili nešto treće.
Je li realnost da neće biti mirovina do kraja godine?
Mirovinski sustav je ozbiljno ugrožen. To sam rekao prije 2 godine i to se dogodilo. Uz potporu MMF-a smo ga stabilizirali. Od proračunske smo stavke od 91 mil. potrošili 77 mil. Mirovina koja je isplaćena ovog mjeseca izdvojena je iz tekuće pričuve. U toj pričuvi ima još novca za iduću mirovinu, a nakon toga jednostavno nema proračunske stavke s koje bi se to isplatilo. Nikoga ne plašim, ali mirovine bi se, logično, smanjile u omjeru u kojemu se prikupe sredstva.
Umirovljenici su najavili prosvjede?!
Zbog toga smo i održali sjednicu na kojoj sam rekao da ne možemo dopustiti prosvjede umirovljenika, za koje se mora pronaći rješenje.
