U prva tri tjedna 2023. u Sjedinjenim Državama bilo je 39 masovnih pucnjava, odnosno više od 1,5 po danu. Većina javnosti svjesna je da nešto nije u redu zbog tolikih ubojstava, ali promatrači naglašavaju da se radi o dugotrajnom trendu, i da nije jasno ima li država uopće odgovor na porast broja slučajeva nasilja.
Više od pištolja po čovjeku
U ponedjeljak je u novom slučaju nasilja napadač u Kaliforniji ubio sedmero ljudi. Zhao Chunli (67) upucao je svoje bivše kolege na dvije različite farme u gradu Half Moon Bayu, a nakon toga se sam dovezao ispred policijske postaje gdje je uhićen. Bio je naoružan poluautomatskim pištoljem, a lokalne vlasti rekle su novinskim agencijama da se radilo o "nezadovoljnom radniku". Sve su njegove žrtve bili Amerikanci azijskog podrijetla, a zločinu su svjedočila i djeca koja su živjela blizu mjesta događaja, a koja su ranije puštena iz škole.
Ova pucnjava dogodila se samo nekoliko dana nakon što je pri proslavi Kineske nove godine, također u Kaliforniji, napadač upucao 11 ljudi, a zatim i sebe. Tjedan prije u toj je saveznoj državi ubijeno šestero ljudi. Početkom godine na drugom kraju SAD-a, u Virginiji, šestogodišnji je dječak upucao svoju učiteljicu.
Broj masovnih pucnjava u SAD-u u velikom je porastu posljednjih godina. Radi se o slučajevima u kojima su upucane najmanje četiri osobe, uključujući ranjene i poginule. Tih je zločina, koji svaki put iznova šokiraju zemlju i lokalne zajednice, bilo 39 samo ove godine. Od 2020. primjetno je naglo povećanje njihova broja - otad ih je godišnje u SAD-u bilo uvijek više od 600, a od 2014. do 2018. nijednom taj broj nije bio veći od 400, pokazuju podaci Arhive oružanog nasilja. Među mladima do 24 godine stradavanje od vatrenog oružja postalo je 2017. vodeći uzrok smrtnosti, prema studiji časopisa Pedijatrija. To više nisu, kao prije, prometne nesreće. Prije dva desetljeća dvostruko je više mladih Amerikanaca stradavalo na cesti nego od oružja.
Od 1990. u SAD-u je više od milijun ljudi izgubilo život od vatrenog oružja, pokazala je studija časopisa JAMA Network Open objavljena prošle godine. Na američkim ulicama, u kućanstvima i trgovinama oružjem, dakle u privatnom posjedu, ukupno je 393 milijuna komada oružja. To znači 120 pušaka i pištolja na svakih 100 Amerikanaca.
Razloga za velik broj takvih pucnjava u SAD-u je mnogo, među kojima je svakako i sveprisutna kultura nošenja oružja u zemlji. Nije jasno može li država suzbiti tu epidemiju, između ostaloga i zbog različitih pogleda polarizirane javnosti o tomu koja su najbolja rješenja za taj problem.
Američki predsjednik Joe Biden i njegova Demokratska stranka zagovaraju stroži zakon o nošenju oružja, što je za mnoge konzervativce u zemlji vrlo kontroverzno. Neki od njih brane pravo na posjedovanje pištolja i pušaka starom odredbom ustava u kojem to stoji, drugi se pozivaju na pravo na samoobranu ili lov, a velik broj njih smatra da je oružje jedina brana od moguće tiranije države koja bi se mogla pojaviti u budućnosti, pod nešto izmijenjenim političkim režimom. Rasprave o nošenju oružja traju desetljećima.
Lekcije za Washington
Mediji koji prate taj fenomen ističu da su u mnogim zemljama, poput Australije, JAR-a, Novog Zelanda i Velike Britanije, postroženi zakoni o posjedovanju oružja te je nakon toga i pao broj ubojstava u tim zemljama.
