Francuska vlada jučer je prvi put službeno javnosti predstavila plan mirovinske reforme, zbog kojeg Francusku već dulje od mjesec dana potresaju prosvjedi nezadovoljnika.
Reforma mirovinskog sustava jedan je od središnjih ciljeva francuskog predsjednika Emmanuela Macrona čime će ova zemlja, tvrdi, postati ekonomski održivija, ali i privlačnija za strana ulaganja. S druge strane, cijeli niz Francuza boji se da će njihove mirovine, odnosno njihovi iznosi time biti ugroženi.
Različiti podaci
Prema novom sustavu, zaposlenici će “kupovati” bodove, a broj mirovinskih bodova ovisit će o njihovim primanjima. Bodovi će iznositi 28 posto njihove plaće s tim da na plaći poslodavci kupuju 17 posto, dok ostatak kupuju iz plaće sami zaposlenici. Vrijednost boda varira, određuje ga država, a pri odlasku u mirovinu bodovi se preračunavaju u novčani iznos.
Ovaj jedinstveni mirovinski sustav koji bi se odnosio na sve zaposlenike u Francuskoj ukinuo bi sadašnji, vrlo izdašan ali i kompliciran sustav mirovinskih planova. Naime, ovoga trenutka u Francuskoj postoje čak 42 mirovinska sustava i plana, što ovisi o tome u kojem sektoru i industriji zaposlenik radi.
Ova reforma “digla je na noge” sindikate u Francuskoj koji su sami sebe vidjeli velikim gubitnicima novog sustava pa je početkom prosinca trideset sindikata pozvalo svoje članove na opći štrajk.
Glavna im je teza bila da će zaposlenici sada raditi i nakon 62. godine života, što je zakonski maksimum u Francuskoj, a da će na kraju primati mirovine manje nego što su one danas. No nitko ne može napraviti točan izračun jer je vrijednost budućeg mirovinskog boda za sada neodređena.
Na ulice francuskih gradova izašao je veliki broj ljudi, samo u Parizu prvih je dana prosvjedovalo između 70 tisuća, koliko tvrdi policija, i četvrt milijuna ludi, koliko tvrde sindikati. Na razini države broj prosvjednika kretao se između 800 tisuća i milijun i pol, ovisno o izvoru.
Iako je potpora prosvjedima i štrajku zaposlenika u javnosti relativno velika i iznosi, prema istraživanju javnog mišljenja, oko 55 posto, učinkovitost štrajka nije u potpunosti pratila očekivanja organizatora. Macron nije odustao od reforme, bez obzira na velik broj ljudi koji su se proteklih mjesec i pol dana nalazili na ulicama.
– U najvećem jeku prosvjeda žutih prsluka na ulice je izlazilo do 250.000 prosvjednika. Sada na ulice izlaze milijuni – tvrde sindikati. No Macron i francuska vlada ne odustaju, već planiraju poslati reformu pred parlament koji će o ovom dokumentu raspravljati za petnaestak dana.
Privatnici se ne uključuju
Macron, naime, vjeruje da je, unatoč velikom broju prosvjednika na ulicama, to još uvijek samo manji dio zaposlenika u Francuskoj, i to mahom zaposlenika u državnom sektoru. Zaposlenici privatnih tvrtki, koji po starom sustavu imaju najlošije mirovinske planove, nemaju ništa protiv reforme.
– Siguran sam da ova zemlja treba reformu. Ljudi su vitalniji, dulje žive i svakako je potrebno doprinositi mirovinskom sustavu i nakon 62. godine života, ostati na poslu do 64. godine kakav je novi prijedlog – kaže jedan od Francuza koji radi u privatnoj tvrtki i ne podržava štrajkove, dok sindikati planiraju izvući još više ljudi na ulice kako bi paralizirali zemlju.
