Svako naseljeno mjesto ima svoje priče o jezivim kućama, ukletim stubištima, zastrašujućim tvornicama. U BiH postoji nekoliko priča o ukletim mjestima.
Najpoznatije ukleto mjesto u BiH je sarajevska Gradska skupština. Nju od izgradnje 1895. prate bizarne nesreće, kada je konopac kojim se dizala kanta sa žbukom pukao, a kanta u padu usmrtila radnika.
Najpoznatije žrtve bile su austrougarski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand i njegova žena Sofija. U njoj se 1964. objesio direktor Narodne biblioteke BiH Vojo Kreco, a za njim Ksenija Karić. Polovinom sedamdesetih službenik Branko Čulić preminuo je kada je pao niz stubište te zgrade.
Čudne pogibije u Sarajevu
Čuvar je 1983., za vrijeme noćne smjene, ispucao devet metaka u svog najboljeg prijatelja, a motivi ubojstva nikada nisu rasvijetljeni. Arhitekt Taib Hadžović poginuo je 2000. prilikom obnove unutarnjeg dijela Skupštine, kada se na njega obrušilo pet tona teško stubište. Neki tvrde kako se navečer čuju jauci, galama i krikovi. Iznad postavljenih eksponata pojavljuju se sjene, brzo se pojavljujući i nestajući u mraku iza stupova.
U emisiji “Galileo Mystery”, koja se bavi pojavama na granici mogućeg, njemačka TV kuća ProSieben emitirala je prilog o vampirima. Između ostalog, bilo je govora o nezaobilaznom grofu Drakuli, a u prilogu je, kao jedna od zemalja gdje su zabilježeni prvi slučajevi vampirizma, spomenuta Bosna i Hercegovina. Prema tvrdnjama autora priloga, 1731. godine u mjestu Međeđa kod Višegrada zabilježen je jedan od najranijih slučajeva vampirizma. Sve je počelo iznenadnom smrću 14 osoba.
S obzirom na to da smrtnim slučajevima nije prethodila nikakva bolest, mještani su ih pripisali vampirima. Navodno su, u namjeri uvjeriti se u svoje tvrdnje, nakon nekoliko dana otkopali grobove i u njima pronašli netaknuta tijela.
U prilogu nisu ponuđeni neki konkretniji detalji koji bi potkrijepili tu priču iz Međeđe, ali su predočeni pisani dokumenti o balkanskim vampirima iz vremena austrougarske vladavine koji se nalaze u gradskom Arhivu u Beču.
Istraživala ih je njemačka psihologinja Sibel Balta, koja se godinama bavi proučavanjem misterija vezanih uz vampire. Ona je objasnila da se dokumenti odnose na srbijansko selo Kišeljevo i bosansko mjesto Međeđa, gdje je u 18. stoljeću zabilježeno više nerazjašnjenih smrtnih slučajeva.
Prema dostupnim zapisima, austrougarski liječnici su se, po carevu nalogu, više pozabavili slučajevima u Kišeljevu i na inzistiranje mještana otkopali grobove za koje su tvrdili da skrivaju vampire.
U izvješćima je navedeno kako su liječnici ekshumirali tijela za koja su utvrdili da su izgledala netaknuto i neoštećeno. Prema njihovim izvješćima, koža im je bila ružičasta, a u ustima su otkrili tragove krvi.
Liječnici su zabilježili da su tijela izgledala kao da su živjela poslije smrti. S obzirom na to da liječnici u to vrijeme nisu imali objašnjenje za ono što su vidjeli, došli su do istog zaključka kao i mještani te su i u službenom izvješću podržali tezu da su pokojnici bili žrtve vampira. Čak su i odobrili ritual probadanja mrtvaca glogovim kolcem, što se u to vrijeme smatralo učinkovitim lijekom protiv vampira.
“Vampirka” iz Hadžića
Međutim, dr. Balta navodi kako je i sama, istražujući priče o vampirima danas, gotovo 300 godina nakon onih iz Međeđe i Kišeljeva, sklonija mišljenju da se iza priče o vampirima zapravo krije serijski ubojica. Kako bi pronašla tragove koji bi potkrijepili njezinu teoriju, Balta je posjetila Srbiju, a najavljuje i posjet Bosni.
Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća u središtu Hadžića kod Sarajeva izgrađen je najveći stambeni kompleks u tom nekada razvijenom industrijskom mjestu.
Ostalo je zapamćeno da su Hadžićani podozrivo gledali na svaki novi zid objekta. Nije im se sviđalo što će zgrada biti na mjestu nekadašnjeg pravoslavnog groblja. Zato, dok su se arhitekti premišljali kakvo ime dati novom zdanju, narod nije imao dvojbe.
Prozvali su je “Vampirka”. Nadimak se među starosjediocima zadržao i do danas. Današnji stanovnici Hadžića malo se toga sjećaju, ali Sarajlija Merim, koji dugo godina u blizini ima vikendicu, kaže kako je tu priču čuo od nekih mještana koji nisu više među živima. Stariji su tada govorili kako je puno kostiju ostalo i da su mnoge uzidane u temelje ove zgrade. Čak se pričalo da su radnici koji su gradili zgradu šaputali o čudnim zvukovima koji su se čuli kada bi ih posao na građevini zadržao do kasnih noćnih sati. Bilo je i komentara da se radovi odvijaju pod “stručnim vodstvom duhova”.
Prema tvrdnjama filologa i etnologa Nenada Filipovića, vampiri i vampirizam nastali su u Bosni kao posljedica dugogodišnjih ratova i razaranja između Osmanlija i Habsburgovaca.
