Do 2020. godine 41 posto električne energije u BiH, prema napucima EU, mora se proizvoditi iz obnovljivih izvora kao što su, primjerice, solarne i vjetroelektrane. U izvješću operatera za obnovljive izvore energije koje je predočeno Vladi Federacije BiH stoji kako se do 2020. godine u proizvodnji električne energije očekuje povećanje udjela velikih i malih hidroelektrana, vjetroelektrana, elektrana na biomasu, geotermalnih elektrana i sunčanih elektrana, piše Večernji list BiH.
Akcijski plan za korištenje obnovljivih izvora energije u Federaciji BiH (APOEF) mora biti realiziran u roku od nepunih pet godina. Po dosadašnjoj dinamici, najviše udjela u proizvodnji struje imaju hidroelektrane, a najmanje elektrane na biomasu. Upravo je biomasa, prema ocjeni za proizvodnju toplinske i električne energije, jedan od mogućih strateških ciljeva Federacije BiH, s obzirom na raspoložive količine i moguće prednosti koje se postižu procesom njezina korištenja. Korištenje biomase u sustavu centralnog grijanja podrazumijeva poboljšanje energetske učinkovitosti i zamjenu fosilnih goriva, mobiliziranje sektora šumarstva i poljoprivrede u cilju postizanja održivog razvoja, otvaranja novih radnih mjesta i ostvarivanja općeg dobra. Kruta biomasa imat će glavnu ulogu u ukupnoj energiji iz OIE u proizvodnji energije za grijanje i hlađenje.
U izvješću stoji kako su raspoloživi potencijali energije vjetra u Federaciji BiH znatno veći od tehničkih mogućnosti priključenja vjetroelektrana na prijenosnu mrežu. Ukupne mogućnosti uključenja vjetroelektrana u elektroenergetski sustav Bosne i Hercegovine iznosi 350 MW, od čega je 230 MW za Federaciju BiH. Evidentna je sposobnost postojećih kompanije u Federaciji BiH da za izgradnju vjetroelektrana koriste domaću proizvodnju, odnosno uslugu ugradnje opreme, što također predstavlja jednu od mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta. Potencijal dobivanja el. energije iz solarnih elektrana u Federaciji BiH je također velik, ali zbog skupe tehnologije proizvodnje zahtjeva najveće poticajne mjere. Za Federaciju BiH poželjna je izgradnja mikrosolarnih elektrana, čime se omogućuje plasman proizvedene električne energije konzumentu u neposrednoj blizini, što u određenoj mjeri doprinosi razvoju gospodarstva i lokalne zajednice, kao i razvoju ruralnih i izdvojenih područja.
U Federaciji BiH trenutačno je u pogonu više od 40 elektrana na obnovljive izvore energije, a koje su stekle status privilegiranih proizvođača i u sustavu su poticaja. Broj radnih sati koji se očekuje prema tehnologijama, i to za vjetroelektrane, je 2500 sati, solarne elektrane 1500 sati, hidroelektrane 10 MW 4100 sati, a elektrane na biomasu 6500 sati. Procjenjuje se kako BiH mehanizmima provedbe smjernica Europske unije može privući oko sedam milijardi eura stranih investicija, a da pri tome ostane dovoljno potencijala obnovljivih izvora za postizanje vlastitih obveza.
Dio novca bio bi uložen u nove pogone, a dio u obnovu starih termo i hidroelektrana.
