Na predstojećim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini sudjelovat će rekordno nizak broj stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata u usporedbi s prethodnim izbornim ciklusima.
Središnje izborno povjerenstvo potvrdilo je sudjelovanje 300 političkih subjekata. Politički analitičari to pripisuju izmjenama Izbornog zakona BiH, kojima je određen novi način izbor predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.
Broj je također značajno manji u usporedbi s nekoliko ranijih izbornih ciklusa. SIP je dao zeleno svijetlo za sudjelovanje 300 političkih subjekata na listopadskim izborima u BiH, piše BHRT.
“113 je političkih stranaka, 73 nezavisna kandidata, 43 nezavisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina, 59 koalicija i 9 lista nezavisnih kandidata”, izjavila je predsjednica SIP-a BiH Irena Hadžiabdić.
Prema mišljenju politologa iz Mostara, ključni razlog za drastično manji broj prijavljenih stranaka na lokalnim izborima leži u novom načinu izbora biračkih odbora, preciziranom novim izmjenama Izbornog zakona BiH. Unatoč tome, ne očekuju poštenije izbore.
“Ne vidim da će ovaj izborni ciklus donijeti velike promjene u tom kontekstu. Ove izmjene izbornog zakonodavstva koje je nametnuo visoki predstavnik samo dodatno kompliciraju stvari, ali s druge strane omogućuju velikim strankama da ostanu u izbornom procesu”, rekao je politolog Danijel Vidović.
I u Koaliciji “Pod lupom” smatraju da je manje stranaka na predstojećim lokalnim izborima rezultat odustajanja takozvanih fiktivnih političkih subjekata, jer više ne mogu trgovati biračkim mjestima. Prema novim izmjenama, predsjednici biračkih odbora i njihovi zamjenici moraju biti nestranačke osobe, dok članovi mogu biti samo iz parlamentarnih stranaka.
“Sigurni smo da će i dalje potencijalno dolaziti do trgovine mjestima u biračkim odborima i u našoj metodologiji pratit ćemo proces imenovanja nestranačkih predsjednika i zamjenika biračkih odbora, ali i imenovanja onih koje imenuju politički subjekti”, istaknuo je glasnogovornik Koalicije “Pod lupom” Hasan Kamenjaković.
Sugovornici BHRT-a smatraju da je i 300 političkih subjekata i dalje previše u odnosu na broj birača u Bosni i Hercegovini. Napominju da je većina malih stranaka i nezavisnih kandidata nepoznata biračima i bez jasne ideološke profilacije. Zaključuju da osim za izborne malverzacije nemaju svrhu, jer se birači po inerciji opredjeljuju glasati za prepoznatljive i u javnom prostoru vidljive uglavnom velike političke stranke.
