Konzum u Bosni i Hercegovini ostvario je takve gubitke da bi trebao otići u stečaj. Novi je to problem za izvanrednu upravu Agrokora na čelu s Antom Ramljakom.
Ramljak je prošli tjedan hitno otišao u BiH, sastao se s ministrom vanjske trgovine Mirkom Šarovićem i ministrom financija Vjekoslavom Bevandom, ali nije eksplicitno rekao koja je razina problema koja se prelijeva na cijelu grupu. Ramljak je otkrio da će Konzum u BiH ponovno postati Mercator, što je bio i prije, ali je to opravdao rebrendiranjem, vraćanjem povjerenja kupaca i čuvanjem radnih mjesta. Jer u BiH kupci bolje reagiraju na brend slovenskog trgovačkog lanca koji je preuzeo Agrokor.
Vraćanje Mercatoru
Međutim, pravi problem je na drugoj strani. Konzum je u BiH ostvario 42 milijuna konvertibilnih maraka gubitaka. Kako je u svojoj analizi zaključio poduzetnik Goranko Fižulić, gubitak je čak 29 milijuna maraka veći od kapitala tvrtke, te bi morao po zakonu ići u stečaj.
Agrokor bi trebao pokriti taj gubitak i dokapitalizirati ga, ali on nema novca. Zato je pokušano da ga preuzme Mercator, koji je inače u BiH samo vlasnik nekretnina u kojima posluje Konzum. Dugove bi u vlasništvo pretvorili i bh. Jamnica i Ledo.
Ali zakon u Sarajevskoj županiji ne dopušta dokapitalizaciju pretvaranjem dugova u vlasništvo.
Fižulić je u svojoj analizi napomenuo da još nisu poznati rezultati Konzuma u Hrvatskoj, ali vjeruje da će i oni biti u gubitku. Mercator, koji je Agrokor preuzeo, iskazao je gubitak, sad i bh. Konzum. On je uvjeren zato da će možda i prestati postojati Konzum kao takav iako je plan Vlade spasiti upravo taj lanac kako bi domaći proizvođači imali police za svoje proizvode.
- Poslovni model Konzuma u ovakvom obliku ne može opstati. Ne generiraju gubitke Agrokora Ledo ili Jamnica nego upravo Konzum. To nitko ne želi reći - kratko je komentirao Fižulić.
I u Hrvatskoj i BiH Konzumi bilježe pad prodaje, a samim tim prihoda.
"Ne damo im robu"
Iako još nitko ne želi o tome javno pričati, dok se ne predloži plan restrukturiranja, moguće je da Konzum preuzme neki od velikih svjetskih lanaca koji nude jeftiniju robu. Dobavljači na to nisu spremni. Dok je u Hrvatskoj donesen “lex Agrokor”, koji štiti koncern od prisilnih naplata, u drugim državama taj zakon ne vrijedi. Sve ostaje na dogovorima. A u Bosni i Hercegovini već gube strpljenje.
- Prestali smo isporučivati robu Konzumu zato što smo imali konkretan dogovor s Konzumom i s Velpromom u Sarajevu. Imali smo određenu kompenzaciju, koju su oni onda otkazali. Zbog toga smo svoje isporuke otkazali prije otprilike mjesec i pol dana - ispričala je Nada Milinčić iz tvrtke Fructa Trade iz Dervente.
Kako navodi, prestanak opskrbe Konzumovih polica nije bitno utjecao na poslovanje Fructa Tradea, tvrtke koja proizvodi više od 250 različitih prehrambenih proizvoda. Na eventualni nastavak suradnje spremni su samo ako se normaliziraju uvjeti poslovanja i dogovora.
Veliki broj dobavljača
- Nisam sigurna koje su još tvrtke u Bosni i Hercegovini napravile istu stvar, ali sigurna sam da ih ima dosta. Nitko, naime, ne želi ostati uskraćen u svom poslovanju - rekla je Nada Milinčić.
Konzum u BiH zapošljava oko 4600 radnika, a i o njemu je ovisan i velik broj radnika kod dobavljača.
I ostali dobavljači u BiH su oprezni i pomalo uplašeni za svoju sudbinu.
Iz tvrtke Milkos, najstarijeg prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda u Bosni i Hercegovini, rekli su da oni nisu jedna od tvrtki koja je prekinula isporuku.
- Trenutačno to nije tako, naša kompanija je vlasnik najveće farme uvoznih krava u BIH kod Tuzle. Dosad smo s Konzumom u BIH, kao i s firmama kćerima u Hrvatskoj, kao što je Belje, imali iznimno dobru suradnju - tvrde iz Milkosa.
Loša neizvjesnost
Dodali su kako je do prije dva mjeseca sve glatko funkcioniralo. Ipak, navode da će, ako se nastavi neizvjesnost i nesigurnost na relaciji s Konzumom, gledati da prije svega zaštite radnike, kompaniju i dobavljače.
- Nadamo se da do toga neće doći. Smatramo da je potrebna brža i efikasnija suradnja između svih aktera. Nikome od dobavljača u BiH nije u interesu da se suradnja prekine. Ne radi se o privatnoj ljubavi između Konzuma i nas nego mi maksimalno uvažavamo činjenicu da upravo Konzum drži 30% maloprodaje u BiH. Iz tog aspekta on je važan i zaposlenicima i dobavljačima, koji zapošljavaju oko 15.000 ljudi - objasnili su iz Milkosa i dodali da smatraju kako takvi teški raskidi samo povlače druge probleme, što može dovesti do urušavanja sistema, socijalnih nemira, bunta i sveopćeg nezadovoljstva. Njihov je stav da je nužno pronaći način rada i garanciju za dobavljače, koji su, s druge strane, spremni razgovarati i učiniti sve da dođe do normalnog stanja i normalizacije narušenih odnosa.
Uprava zasad šuti
- Na prvome mjestu nam je interes tvrtke i zaposlenih, tako da se nadamo da do raskida neće doći. Uvijek se prije svega brani i čuva vlastita kuća - zaključili su.
Od izvanredne uprave Agrokora zatražili smo i odgovor na pitanje kako planiraju riješiti problem Konzuma u BiH i kako će to utjecati na Hrvatsku, ali odgovor do zaključenja ovog broja nismo dobili. Izvanredni povjerenik Ante Ramljak, da bi osigurao normalno poslovanje, treba nove kredite, oko 250 milijuna eura. Kako ni ruski Sberbank ni zapadni kreditori nisu spremni dati nove kredite, ponudio im je opciju da za nove kredite bude isplaćen i dio starih. Zakon, tzv. lex Agrokor, kaže da pravo na prioritet povrata ima samo novac koji se da tijekom izvanredne uprave. Stari dugovi ne bi trebali biti plaćeni osim ako ih ne odobri vjerovničko vijeće. Neki dobavljači s kojima smo razgovarali vjeruju da će time biti stavljeni u nepovoljniji položaj od banaka. Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić je poručio da takvo rješenje nije zakonito.
Kršenje "lex Agrokora"
- To je nezakonito i dovodi u neravnopravni položaj one koji sad ne kreditiraju Agrokor - poručio je Kolakušić.
Od izvanredne uprave neslužbeno stižu najave da će isti aranžman ponuditi i dobavljačima, pa su sigurni da će svi pristati i da će dobiti potporu vjerovničkog vijeća.
Marica Vidaković iz Kraša, koja predstavlja velike dobavljače u vjerovničkom vijeću Agrokora, nije htjela ništa komentirati dok ne vidi konačni prijedlog. Matija Brlošić iz Poljoprivredne komore, koji je u Vijeću, podržava rješenja koja vode nastavku poslovanja.
- Sve je bolje nego stečaj, u kojem nitko ništa ne bi naplatio - smatra Brlošić.
