Brašno je najvažniji prehrambeni proizvod današnjice, stoga nije iznenađenje što se nakon napada Rusije na Ukrajinu o njemu počelo najviše pričati te mu je cijena najviše skočila s obzirom na to da to nije samo rat između dviju zemalja nego i rat giganata u proizvodnji pšenice i prehrambenih proizvoda. Na početku rata 25 kilograma brašna plaćali smo od 20 do 25 maraka, dok danas stoji 33 marke i više. Međutim, moguće su neke korekcije cijena.
Hoće li cijene padati?
Kako nafta pojeftinjuje, sve više se govori o korekciji cijena prehrambenih proizvoda. Naravno, živimo u BiH, zemlji u kojoj, kada poskupi gorivo, brže-bolje sve ostalo poskupi, a kada gorivo ozbiljnije pojeftini, traže se razlozi da ništa drugo ne pojeftini, ali bi ovaj put korekcija trebalo biti. Radenko Pelemiš, predsjednik Udruge mlinara i pekara regije Bijeljina, za Večernji list ističe da je rezani kruh poskupio, ali da brašno nije mijenjalo cijenu, a i sam se nada da će se stvoriti neki uvjeti da mu cijena počne padati. - Prije nekoliko dana imali smo korekcije nekih cijena, poput one rezanog kruha. On je poskupio za desetak feninga, dok su ostale cijene nepromijenjene. Razlog je poskupljenje prehrambene ambalaže i prehrambene folije za pakiranje. Došlo je do stabilizacije na tržištu što se tiče cijena brašna i pšenice. Štoviše, na burzi je trenutačno veća ponuda od potražnje. Tako da mi ne očekujemo daljnji rast cijena, a u novu godinu ulazimo sa stabilnim cijenama što se toga tiče - ističe Pelemiš za Večernji list. Rezimira da to znači da će cijene pšenice i brašna ostati u ovim okvirima stabilne i da će toga biti dovoljno. - Naravno, svi bismo voljeli da se cijena donekle snizi, međutim, ne možemo ništa prejudicirati, nego ćemo pratiti situaciju, a ovo što govorim je ono što trenutačno imamo - kazao je. Federalno ministarstvo trgovine također se nedavno oglasilo vezano uz cijenu prehrambenih proizvoda, istaknuvši da je BiH mala zemlja otvorene ekonomije koja je pod udarima globalnih kretanja na svjetskom tržištu. - U proteklom razdoblju, od početka pandemije, došlo je do snažne monetarne ekspanzije u državama EU-a i veća ponuda novca neizbježno je utjecala na porast inflacije, a uz to je došlo do problema u globalnim lancima opskrbe, koji su se donekle oporavili nakon prestanka pandemije. Nakon toga rat u Ukrajini doveo je do strukturnih poremećaja na tržištu energenata i rasta cijena hrane - naveli su i podsjetili da je Rusija najveći svjetski izvoznik pšenice, s više od 18 posto međunarodnog izvoza, a u 2019. godini Rusija i Ukrajina zajedno su izvezle više od četvrtine (25,4 posto) svjetske pšenice.
Veliki uvoznik
BiH kao veliki uvoznik hrane (procjene su oko 70 posto) ovisi o kretanjima cijena na svjetskom tržištu, a posebno burzovnih roba, kao što su pšenica, kukuruz ili naftne prerađevine, koji se uvoze 100 posto. - Trenutačna visoka inflacija u BiH rezultat je strukture potrošnje koju imamo u BiH jer u toj potrošnji dominiraju hrana, energija i najnužniji izdaci. U kontekstu cijena brašna, prema informacijama kojima raspolaže Federalno ministarstvo trgovine, evidentno je da su se cijene pšenice na burzama stabilizirale. Ako se trend pada cijene pšenice na referentnim burzama nastavi, realno je očekivati da u idućem razdoblju neće doći do povećanja cijena, odnosno očekuje se pad cijena brašna - naveli su iz Ministarstva. Kako stvari stoje, moguće je da ćemo, nakon mjeseci, pa i godina u kojima govorimo o rastu cijena osnovnih namirnica, konačno pričati o stabilizaciji. •
