Europska unija, kao strateški partner BiH, uputila je značajan financijski paket BiH u kontekstu suočavanja s energetskim krizama koje su obilježile posljednje razdoblje, kao i pomoći najugroženijim kategorijama žitelja zemlje.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto jučer je uručila šefu Izaslanstva EU-a i posebnom predstavniku EU-a u BiH veleposlaniku Johannu Sattleru potpisani sporazum o financiranju godišnjeg akcijskog plana u prilog paketu za energetsku podršku za zapadni Balkan u korist BiH za 2023. godinu između Europske unije i BiH.
Radi se, kako je ovom prilikom naglasila Krišto, o paketu potpore Europske unije BiH vrijednom 70 milijuna eura, a koji za cilj ima ublažavanje socioekonomskih posljedica izazvanih energetskim krizama koje su izazvale porast cijena, naglasivši kako tako pomažemo najugroženijim kategorijama stanovništva u BiH koje su se suočile s porastom cijena energenata.
Krišto je u kontekstu drugog cilja podrške objasnila kako će konkretna pomoć biti usmjerena i stambenim jedinicama u kontekstu jačanja energetske učinkovitosti, dok će dio paketa podrške biti usmjeren i malim i srednjim poduzećima koja su, poručila je, osnova domaćeg gospodarstva. Govoreći o procesima koji slijede, veleposlanik Sattler objasnio je kako BiH sada može primiti prvu tranšu iz financijskog paketa od 70 milijuna za podršku najugroženijim kućanstvima.
U kontekstu brojki veleposlanik Sattler naveo je kako je riječ o oko 170 tisuća kućanstava u zemlji. Istodobno, potvrdio je i ulaganje u energetsku tranziciju, naglasivši kako je riječ o ulaganju za budućnost te kako je ovo poruka da BiH može računati na EU koji će biti uz nju, osobito u teškim trenucima. Tematiku energetske transformacije koja je također dio navedenog paketa treba promatrati u kontekstu nekoliko čimbenika koji oblikuju energetsku budućnost kontinenta, a koji u praksi znače prelazak na čiste, obnovljive izvore energije. Takvo što svakako je važno i kada govorimo o potrebi ulaska u europski sustav trgovine štetnim plinovima kako bi domaće gospodarstvo navrijeme osiguralo dovoljnu razinu konkurentnosti u europskim okvirima.
Kada je riječ o tematici energetske tranzicije, a što je obveza koja čeka i BiH na njezinu europskom putu, valja podsjetiti kako su pregovarači Vijeća i Europskog parlamenta postigli nedavno privremeni politički dogovor o povećanju udjela obnovljive energije u ukupnoj potrošnji energije u EU na minimalno 42,5 posto do 2030. Dogovor predstavlja važan korak u provedbi europskog zelenog plana po kojem Europa do 2050. treba postati klimatski neutralan kontinent.
