Ruska agresija na Ukrajinu iz temelja je promijenila pristup izgradnji integracijske i sigurnosne arhitekture na jugoistoku Europe, slijedom čega je došlo i do snažnog zaokreta u EU, koji je postao svjestan potrebe brže integracije zemalja zapadnog Balkana u Uniju te je BiH, kao i ostalim zemljama okružja, otvorio iznimne prilike, kako u političkom tako i u ekonomskom smislu.
Ipak, uslijed političkih previranja unutar BiH zemlja nije uspjela doći u poziciju da dobije pregovarački okvir, a s druge strane, zbog blokade u određenim županijama ni da ispuni preduvjete za dobivanje prve tranše od Plana rasta koji za BiH otvara povijesnu mogućnost dobiti milijardu eura sredstava te se integrirati u jedinstveno tržište Europske unije. Upravo u potonjem slučaju postoje naznake kako i partneri iz Europe gube strpljenje.
Političke reforme
Uslijed navedenog zastoja, poruke koje smo mogli čuti ovih dana idu u smjeru potrebe za otvaranjem dijaloga i pokušajem postizanja rješenja u ovoj godini kako ne bismo ostali na začelju regionalne ljestvice europskih kandidata, ali i kako se ne bismo doveli u situaciju trajnog gubitka sredstava koja je Europska komisija odvojila za BiH.
Nedavno je sada već bivši šef Izaslanstva EU-a u BiH Johann Sattler upozorio na stanje u kojemu u posljednje vrijeme nije bilo istinskih pomaka u realizaciji europskih reformi, nisu usvojeni zakoni potrebni za realizaciju sljedećih koraka te je ostalo neriješeno i nekoliko pitanja koja se tiču usuglašavanja Plana rasta.
Stoga je iskoristio priliku pozvati još jednom domaće vlasti da urade ono što je potrebno.
U političkom smislu pred BiH ostaje nekoliko ključnih zadataka. Prvi je imenovati pregovarački tim koji će za zadatak imati koordinirati proces pregovora, a uslijed ustavnih specifičnosti BiH u tom će segmentu biti potrebno uvesti i načelo rotacije. Nadalje, potrebno je donijeti i preostale zakone iz europskog paketa, poput Zakona o sudovima i Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, a sve navedeno ovisit će o prethodnom političkom dogovoru stranaka koje čine vlast na razini države. Onaj dio vlasti koji dolazi iz Federacije, HDZ i stranke "trojke", do sada je pokazao iznimno visoku razinu suglasja oko svih najvažnijih pitanja, a sada je tu pozitivnu energiju potrebno prenijeti i na državnu razinu te pokušati u što kraćem roku organizirati novi krug političkih pregovora.
Nakon posljednjeg sastanka partnera u Federaciji predsjednik HDZ-a Dragan Čović naglasio je kako su razgovarali o aktualnim pitanjima za funkcioniranje, stabilnost i napredak Federacije BiH. - Sva otvorena pitanja moraju biti hitno riješena, naše je partnerstvo ključno i za opći napredak BiH - naveo je Čović. Uoči samog sastanka pak potvrdio je kako je razgovarao s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH da i ona dogovori sa svojim kolegama i da se organizira jedan ovakav sastanak na razini BiH u idućih 10 - 15 dana, a cilj je ispuniti sve što se očekuje od nas za otvaranje pregovaračkog procesa dok Mađarska predsjeda Europskom unijom. Dotaknuo se i lokalnih izbora, kazavši kako treba izbjeći konfrontacije između pojedinih dužnosnika, ali i otkloniti opstrukcije i blokade koje nameće oporba na razne načine, pa i kada je riječ o Planu rasta.
Pozivi na dogovor
Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto za Dnevni avaz nedavno je naglasila kako je optimistična u pogledu postizanja dogovora o pitanjima koja opterećuju nastavak europskog puta BiH. Navodi da svakodnevno traju konzultacije i usuglašavanje tema o kojima će biti govora na sastanku državne koalicije. Podsjetila je na iznimno dobru dinamiku koja je vladala tijekom proljeća te je poručila kako će inzistirati na nastavku takve dinamike, odnosno onog kontinuiteta s kojim je BiH došla do povijesno značajne odluke o otvaranju pregovora s EU-om. Fokus svih nas moraju biti postignuti dogovori koje ćemo realizirati. Politički sustav naše zemlje i naš napredak na europskom putu ovise o konsenzusu koji postignemo - kaže Krišto. Osvrnula se i na Plan rasta, također naglasivši kako vjeruje u postizanje dogovora. No, jasno je uputila i na činjenicu da, ako netko misli da može oduzeti 70 milijuna eura iz prve tranše Plana rasta, onda mora preuzeti političku i ljudsku odgovornost za svoju odluku. Upravo u pogledu ove tematike zahvalila je prijateljima u EU koji imaju toliko strpljenja i iskazuju razumijevanje za BiH. No, izrazila je bojazan da je i njihovo strpljenje pri kraju.
