Upozorenja predstavnika Međunarodnog monetarnog fonda o rastućim fiskalnim problemima u Bosni i Hercegovini čine se nevjerojatnim u situaciji kada se vlasti hvale rekordnim prihodima od neizravnih poreza, ali i drugih trošarina koje se slijevaju u proračune na svim razinama. Predstavnik MMF-a u BiH Andreas Tudyka upozorio je da se BiH suočava sa sve većim problemima koji mogu ugroziti njezinu sposobnost servisiranja dugova, piše Večernji list BiH. On je za Nezavisne novine izjavio da je, nakon Republike Srpske, koja se s proračunskim deficitom suočava već dulje od tri godine, u slične probleme sada zapala i Federacija BiH.
Zaduživanje, prihodi...
- Prije otprilike godinu dana pojavio se fiskalni deficit u oba entiteta, koji nastavlja rasti. Sada te deficite morate financirati uz postojeće dugove, koje morate servisirati. Kada ne zarađujete dovoljno da pokrijete rashode, morate dizati pozajmice. Što su vam rashodi veći, s vremenom morate pozajmljivati sve više. Mi brinemo da ćete, ako se to nastavi, doći u situaciju da nećete moći više pozajmljivati. Bit će sve teže i teže i neće biti dovoljno novca, što će dovesti do krize - kazao je predstavnik MMF-a. Vlasti obaju entiteta, kako je upozorio, stoga bi morale odmah početi "rezati" proračunske troškove koji su se početi uvećavati kao rezultat krize prouzročene pandemijom koronavirusa. BiH je također tada bila pogođena inflacijom pa su cijene počele rasti, a entitetski proračuni su se ubrzano punili pa su vlasti nekontrolirano posezale za tim dodatnim izvorima prihoda povećavajući socijalna izdvajanja. U međuvremenu inflacija se smanjila i prihodi se sporije prikupljaju, no izdaci su ostali. - Trenutačno najvažniji savjet vlastima je da barem ne dopuste da deficit nastavi rasti. To znači da bi trebalo uvesti neke mjere štednje. A kad vidimo izdvajanja za plaće i socijalna davanja, vidimo da su ona vrlo visoka, među najvišima u regiji. Ako pogledate odnos udjela izdvajanja za plaće i socijalna davanja u bruto domaćem proizvodu, taj odnos je među najvišima u regiji - objasnio je Tudyka. Predstavnik MMF-a istaknuo je kako ove probleme dodatno komplicira loša politička situacija u BiH. - Trenutačna politička situacija nije pogodna za ekonomski rast i provođenje reformi. A ako se tenzije nastave, ti izgledi će biti slabiji - upozorio je. Nova zaduženja najavljuje i predsjednik parlamentarnog Odbora za ekonomsku i financijsku politiku u Federaciji BiH Admir Čavalić. Iako ekonomist, on ipak dolazi iz oporbene stranke pa njegove kritike vlastima u ovom entitetu treba uzeti s dozom opreza. Ustvrdio je da još ne postoji službena informacija da će se ovaj entitet zadužiti na stranom financijskom tržištu, ali da je vrlo izgledno da će se to uskoro dogoditi. - Vrlo je vjerojatno da će FBiH ići prema vanjskom zaduživanju, što je ranije učinila Republika Srpska. Zbog toga ne iznenađuje nedavni kreditni rejting FBiH B+/B (koji je dala američka rejting agencija Standard & Poor's). Pitat ću Ministarstvo financija FBiH koliko nas je koštao taj kreditni rejting i zašto smo ga tražili, je li intencija da idemo na inozemno zaduživanje - izjavio je Čavalić.
Pametan dug je dobar dug
Podsjetio je da se milijardu KM iz entitetskog proračuna izdvaja za plaćanje dugova. Kako je kazao, ne postoji značajna tendencija rasta entitetskog duga, ali postoji tendencija da se zadužuje. - Nakon rujna možemo očekivati veću tendenciju zaduživanja i posljedice zaduživanja vidimo u RS-u. Dug je dobar ako je to pametan dug. Dug je loš gospodar ako ga koristimo za tekuću potrošnju - dodaje Čavalić. Ipak, entitetski premijer Nermin Nikšić nedavno je izjavio da Federacija ima prostora da se dodatno zaduži, ali da to nikako neće biti za popunjavanje proračunskih rupa, najavivši pritom i borbu protiv "sive ekonomije" koju će, kako kaže, nastojati smanjiti na najmanju moguću mjeru. - FBiH ima prostora da se zaduži i opet ostane među najmanje zaduženima u regiji, ali ćemo ta zaduženja koristiti samo za izgradnju infrastrukturnih projekata. Proračunske rupe planiramo sanirati online fiskalizacijom, smanjivanjem "sive zone". Sasvim je jasno da izbjeći "sivu zonu" neće biti moguće u potpunosti, ali ćemo to svesti na najmanju moguću mjeru. Set fiskalnih zakona u najvećoj je mjeri završen i na tu razinu moramo dovesti i fiskalizaciju. Neodgovorno bi bilo bez toga ući u avanturu smanjivanja doprinosa. Vrlo je važno imati komunikaciju s ljudima iz struke kada je riječ o ovim strateškim opredjeljenjima Vlade, a posebno je motivirajuće dobiti podršku za to. U provedbi najvažnijih reformi koristit ćemo resurse struke - rekao je Nikšić na nedavno organiziranim skupu u Neumu.
