Travnička župa sv. Ivana Krstitelja, Guča Gora, u ratu prognana, opljačkana, spaljena te sada brojno i više nego prepolovljena sa svojim 160 godina starim franjevačkim samostanom, u nedjelju je živnula kao rijetko kada u ovim poratnim godinama, piše Večernji list BiH. Velika samostanska, a ujedno i župna, crkva bila je dobro popunjena, a uz euharistijsko slavlje sve je odisalo prijateljstvom, ljudskošću, zajedništvom…
Misionari iz Švicarske
Što je tomu, tom lijepom događaju i ugođaju bio razlog? Naime, u Guču Goru u okviru ljetnih hodočašća stigao je fra Gojko Zovko, voditelj Hrvatske katoličke misije Bern u Švicarskoj, sa skupinom vjernika, Hrvata s tog područja. A pristigli, uz Hrvate podrijetlom iz gučogorsko-travničkog kraja, jesu i Hrvati hodočasnici iz drugih krajeva BiH i iz Republike Hrvatske koji žive na području HKM Bern.
Stigao je u Guču Goru i sudjelovao u euharistijskom slavlju i kasnijem druženju i prof. Bogoslovnog fakulteta u Splitu dr. Josip Dukić, koji je prošlih korizmenih svečanosti u HKM Bern vodio duhovnu obnovu.
Sve okupljene na svetoj misi koju je predvodio fra Gojko Zovko, rodom iz župe Kočerin u Hercegovini, o bogatoj povijesti gučogorskog samostana, o stradanju, pljačkanju, uništavanju, paljenju iz 1944. godine od “antifašista” i ponovno u lipnju 1993. od muslimanskih postrojbi, o obnovi, relativizaciji župe i života u njoj, o obnovi samostana, ponovnog mukotrpnog prikupljanja, čak i otkupa od pljačkaša vrijednih knjiga prije rata bogate samostanske knjižnice, etno blaga tradicijske i povijesne baštine…, govorio je gvardijan samostana, rođen u gučogorskoj župi, fra Drago Pranješ – Čarli. A zorno, dio stradanja samostana i župljana Guče Gore gosti su mogli vidjeti u teško oštećenoj oltarskoj fresci Krista Kralja, autora Zlatka Kesera, u “ranjenom” i teško oštećenom kipu sv. Franje, zašttnika župe u samostanskom dvorištu, u teško oštećenim, srušenim, zapaljenim i još uvijek neobnovljenim hrvatskim domovima… - No, mi se ne damo, žilavi smo, borimo se, obnavljamo i relativiziramo što i koliko možemo, a puno nam znači vaš dolazak iz Švicarske, dolazak voditelja HKM Bern, fra Gojka Zovke, svakako i novčane pomoći koja nam je ovom prilikom darovana..., kazao je gučogorski gvardijan.
Fra Gojko Zovko kazao je kako oni u Misiji (oko 10 tisuća Hrvata iz BiH i RH) imaju senzibiliteta prema subraći koja i dalje žive na svojim rodnim grudama, što potvrđuje i kontinuirano prikupljanje novčanih sredstava za siromašne, potrebite… i svake godine s tim nakanama u domovinu šalju oko 80 tisuća švicarskih franaka, a u ljetno vrijeme hodočaste u samostanska središta gdje su “jezgre vjere, kulture, povijesti, kulturne i tradicijske baštine”. Već su bili, kazao je fra Zovko, u samostanima Tolisa, Fojnica, Kraljeva Sutjeska, u Konjicu, Mostaru i Tomislavgradu (u BiH) te u Vukovaru, Kninu i Udbini (RH), a svaki put otvorena srca i darežljivi…
Predstavnici vjere
- Ne možemo ići u župe jer u HKM Bern ima Hrvata iz sedamdesetak i više župa, pa smo odlučili hodočastiti u samostanska središta koja su, ako se to tako može reći, predstavnici naše vjere, naše baštine, povijesti… i evo nas i u Gučoj Gori, jednom od takvih izvorišta i ishodišta - kazao je fra Gojko Zovko i istaknuo kako mu je, još iz vremena srednjoškolskog i studentskog obrazovanja u Visokom i Sarajevu, poznanik i prijatelj aktualni gučogorski gvardijan fra Drago Pranješ – Čarli. Kazao je također kako je mu je drago što je sada tu, u Gučoj Gori, njegov profesor s Franjevačke teologije u Sarajevu, inače rodom iz travničke župe Potkraj, dr. fra Velimir Valjan (“od koga sam mnogo što, uvijek dobroga, naučio…”), a koji sad evidentira, klasificira, digalitizira knjige, umjetnine, kulturnu i tradicijsku baštinu ovoga kraja.
Nakon svete mise i zajedničkog ručka brojni gosti su razgledali samostan, družili se s domaćinima, razgledali naselje Guču Goru smješteno pod planinom Vlašić… i otišli natrag u Švicarsku.•
