Sud u Den Haagu objavio je danas presudu u ponovljenom postupku protiv srbijanskih obavještajaca Jovice Stanišića i Franka Simatovića Frenkija, optuženih za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima od 1991. do 1995. godina.
Stanišić i Simatović osuđeni su samo za pomaganje, ne i zapovjedanje, ne i planiranje, ratnih zločina i to samo u Bosanskom Šamcu, ne i drugim općinama u BiH i ne u Hrvatskoj, za što su bili optuženi. Osuđeni su na zatvorsku kaznu od po 12 godina zatvora, što znači da ostaju u pritvoru nakon današnjeg izricanja presude sve dok ne budu transferirani na odsluženje kazne u neku drugu zemlju, kada će im se u ostatak izdržavanja kazne uračunati i vrijeme provedeno u pritvoru za vrijeme suđenja.
Presuda nije potvrdila ključnu ulogu političkog i vojnog vrha Srbije u organiziranju, zapovjedanju i upravljanju postrojbama koje su činile ratne zločine na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Izricanje presude počelo je u 15 sati, s odgodom video prijenosa od pola sata.
- Ne smije se zavarati javnost ovom presudom od 12 godina zatvora za Stanišića i Simatovića. Oni su oslobođeni po svim točkama optužnice osim za Bosanski Šamac. Mislim da je to jedan kompromis koji je tribunal već koristio u slučaju Šešelj. Kalkulira se s time da se u tu kaznu uračuna vrijeme provedeno u pritvoru. To je ustvari oslobađajuća presuda - komentirala je za Večernji list Nena Tromp, bivša istražiteljica u uredu haaškog tužiteljstva koja je radila na predmetu Slobodana Miloševića, a danas je profesorica na sveučilištu u Amsterdamu.
TEKSTUALNI PRIJENOS
Presudu Stanišiću i Simatoviću izreći će vijeće pod predsjedanjem Bahamca Burtona Halla, u kojem su još suci Joseph E. Chiondo Masanche iz Tanzanije i Seon Ki Park iz Južne Koreje.
Proces međutim neće biti okončan današnjom presudom jer i optužba i obrana imaju pravo žalbe.
Tek nakon pravomoćnosti te presude, završit će svi procesi koje je prethodno počeo Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) a završio Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (MICT).
Sudac je na početku podsjetio da je optužnica protiv Stanišića i Simatovića podignuta 2008. godine i da je postupak obnovljen nakon ukidanja oslobađajuće presude. Podsjetio je i da optužnica obuhvaća zločine u Hrvatskoj i BiH te da su Stanišić i Simatović optuženi za sudjelovanje u Udruženom zločinačkom pothvatu.
“Tužiteljstvo ne tvrdi da su optuženi fizički počinili ratne zločine za koje ih se tereti, već su optuženi za planiranje, organiziranje i pomaganje u izvršenju tih zločina. Na povjesničarima je da utvrde povijesne traume i razloge raspada države. Treba utvrditi snose li optuženi individualnu odgovornost”, rekao je sudac.
"Sela su sravnjivana sa zemljom, a njihovi hrvatski stanovnici protjerivani", rekao je sudac i dodao kako se u optužnici navode detalji o zločinima nad Hrvatskim stanovništvom. Dodaje kako su u kolovozu 1991. pojačani napadi na sela s većinskim hrvatskim stanovništvom koje je bilo izloženo zlostavljanju, seksualnom zlostavljanju, prisilnom radu i protjerivanju. Uništeni su im vjerski objekti, a ljudi su držani u neljudskim uvjetima.
"Obrazac zločina ponovljen je u Bosanskom Šamcu 1992.", rekao je sudac.
"Sudsko vijeće odlučilo je da postoje osnova i dokazi da je postojao udruženi zločinački pothvat kojem je bila svrha da se većina nesrpskog stanovništva trajno ukloni s navedenih područja", rekao je sudac.
Optuženi su pružali kanale veze između Beograda i lokalnog nivoa te organizacijsku i logističku podršku srpskim snagama, kazao je sudac. Obojica su pomagali lokalnim jedinicama sigurnosti. Tužiteljstvo nije dokazalo da je zajednička zločinačka svrha postojala prije kolovoza 1991. godine, rekao je.
KRONOLOGIJA DOGAĐAJA
U postupku koji s prvim pa ponovljenim suđenjem ukupno traje 18 godina i najdulji je u povijesti ICTY-a i njegova nasljednika MICT-a, nekadašnji čelnici Službe državne sigurnosti (SDB) Stanišić (71) i Simatović (71) optuženi su za progon, ubojstva, prisilno premještanje i deportaciju Hrvata i Bošnjaka od 1991. do 1995.
Stanišića, bivšeg načelnika SDB-a i glavnog operativca Simatovića četiri točke optužnice terete za zločine protiv čovječnosti, a jedna za kršenje zakona i običaja ratovanja. Optužnica koje je bila podignuta na prvom suđenju ostala je važeća i na ponovljenom.
U optužnici se navodi da su Jovica Stanišić i Franko Simatović, poznati i kao "Miloševićevi ljudi na terenu", bili suučesnici udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem čiji je cilj bio "uspostavljanje teritorija s potpunom srpskom dominacijom" uz nasilno i trajno protjerivanje nesrpskog stanovništva s velikih područja u Hrvatskoj i BiH.
Stanišića i Simatovića uhitile su srbijanske vlasti tijekom operacije Sablja, nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića u ožujku 2003. Stanišić je prevezen u Den Haag 11. lipnja te godine, a Simatović 30. svibnja. Od tada ih je sud više puta puštao na privremenu slobodu u duljim vremenskim razdobljima.
Prvo suđenje po navedenoj optužnici održano je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) od lipnja 2009. do kraja siječnja 2013. i završeno je oslobađajućom presudom za obojicu. Većinom glasova tročlano Raspravno vijeće pod predsjedanjem nizozemskog suca Alphonsa Oriea donijelo je takvu odluku ocijenivši da Stanišić i Simatović nisu odgovorni za zločine iz optužnice jer nije dokazano da su ih planirali i naredili ni pomagali i podržavali.
U obrazloženju presude navedeno je da su zloglasne jedinice poput Škorpiona, Arkanovaca ili Crvenih beretki činile zločine, ali da pomoć koju su im pružali Stanišić i Simatović nije bila "konkretno usmjerena" na zločine nego na "podršku njihovim ratnim naporima".
Žalbeno vijeće je u prosincu 2015. uvažilo je žalbu tužitelja i poništilo prvostupanjsku presudu zbog nekoliko pogrešaka Raspravnog vijeća i naložilo novo suđenje. Ponovljeni proces, prvi takav postupak pred nasljednikom haškog tribunala, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove (MICT), započeo je u srpnju 2017. iznošenjem uvodne riječi tužiteljstva.
U završnim riječima u travnju ove godine Tužiteljstvo je za Stanišića i Simatovića zatražilo doživotni zatvor, a obrana potvrdu oslobađajuće presude iz 2013.
