Ulaskom Hrvatske u europsku uniju, 2013. godine započeo je novi val iseljavanja. Lijepa naša je kroz povijest doživjela nekoliko velikih valova iseljavanja, čiji se obrazac, prema svim obilježjima, ponavlja i u posljednjih 10 godina.
Razlozi su oduvijek bili ekonomske, odnosno egzistencijalne prirode. Bolji životni standard u zemljama poput Njemačke, Austrije i Irske, gdje je otišlo najviše Hrvata u proteklom razdoblju, kumovalo je i otvaranje tržišta rada ulaskom u EU. Podaci Saveznog statističkog zavoda Njemačke, pokazuju da u toj zemlji živi više od 400.000 Hrvata. Podaci Državnog zavoda za statistiku, pokazuju da je u tu zemlju od 2013. do 2022. godine iselilo oko 150.000 osoba, piše Fenix-magazin.de.
Monika Balija s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, odlučila je, pak, istražiti i drugu stranu priče. Naime, nisu se svi Hrvati zadržali u inozemstvu, već su se neki odlučili vratiti kući nakon nekog vremena. S ciljem otkrivanja motiva, provela je istraživanje o povratku hrvatskih iseljenika iz Njemačke. Razgovarala je s devetero ljudi koji su u Njemačkoj proveli od dvije do šest godina te su se odlučili vratiti.
Dva motiva
Iz razgovora s njima iskristalizirala su se dva motiva. Neki su se Hrvati vratili kući nakon što su ispunili svoje ciljeve zbog kojih su i odselili. Pritom su važnu ulogu imali ekonomski, odnosno financijski resurski stečeni u inozemstvu. Pojedini iseljenici su imali u planu vratiti se u Hrvatsku, nakon što bi ostvarili svoju strategiju povećanja prihoda u kućanstvu. Sa solidnim zalihama ušteđevine, vratili bi se u kući i započeli novi život.
“Pa ja ni inicijalno nisam otišao s namjerom da u Njemačkoj ostanem trajno ili neki duži period. Cilj je bio otići tamo, zaraditi što više, slati novce ženi i djeci koji su ostali u Hrvatskoj i vratiti se s čim više ušteđevine. Takav je bio zajednički dogovor. I otvoriti doma svoj biznis. Taman je za moju struku bila malo povoljnija situacija pa sam se vratio”, rekao je jedan od ispitanika istraživanja.
Drugi razlog povratka Hrvata iz inozemstva je povezanost s hrvatskim društvom, ali i nezadovoljstvom životnim i društvenim navikama domocilnog stanovništva u Njemačkoj. Dio naših građana smatra da se ne bi mogao uklopiti u društvo, što se naročito odnosi na djecu, a dio njih je jednostavno bio osamljen.
“Mi smo navikli na homogeno društvo, toplije ljude, nismo se tamo baš uklopili u to društvo. Nismo ni u okolici, gdje smo živjeli, imali nekog od prijatelja i obitelji pa nas je sve vuklo dolje”, priznao je jedan ispitanik.
Povećan interes
Balija ističe kako je većina ispitanika planirala svoj povratak u Hrvatsku i prije odlaska u inozemstvo. No, to nije ovisilo samo o njihovoj volji, već i o stanju u Hrvatskoj. Osim toga, iz iskustava ipsitanika, znanstvenica je definirala nekoliko demografskih mjera koje bi trebale biti znatno učinkovitije. One se posebice tiču stambene politike, podizanja životnog standarda te reguliranja rada na određeno, odnosno neodređeno vrijeme.
“Broj povratnika koji se javljaju u Središnji državni ured značajno je porastao u posljednje četiri godine, no točan broj nije moguće definirati, budući da obveza evidencije povratka, odnosno useljavanja u Republiku Hrvatsku nije norma hrvatskim povratnicima. Ističemo kako je od siječnja 2023. godine do danas u našem Uredu zabilježeno više od 10 tisuća upita vezanih uz povratak u Domovinu. Upiti se odnose na reguliranje boravka, dobivanje hrvatskog državljanstva, otvaranje vlastita posla ili nastavak obrazovanja”, poručili su iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (SDUHIRH).
Pritom su primijetili kako najveći broj zainteresiranih za povratak živi u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Švicarskoj i Belgiji, a da raste i broj upita iz Argentine, Čilea, Brazila, Bolivije, Kanade, Australije i SAD-a. Država se trudi privući ih mjerom “Biram Hrvatsku” koja je stupila na snagu 2022. godine s ciljem osnaživanja gospodarske aktivnosti i raspona djelatnosti u gospodarski i demografski slabije razvijenim područjima.
Iako se njome jamči 7000 eura poticaja za doseljenike, uz još 20.000 eura za pokretanje posla koji udovoljava kriterijima zelenog ili digitalnog radnog mjesta, iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje su tijekom prošle godine primili manje od 300 zahtjeva.
