Kontrole na hrvatsko-slovenаčkoj granici počele su proteklog vikenda. Slovenija je tu odluku donijela nakon Italije da bi podigla razinu sigurnosti zbog mogućih terorističkih napada. Vozači iz Bosne i Hercegovine strahuju da će ponovno čekati u kolonama i da će gubiti i vrijeme i novac.
Slobodan schengenski prolaz je suspendiran na granicama Slovenije s Italijom, Hrvatskom i Mađarskom. Kraće kolone ponovno se stvaraju. Hladan je to tuš i za sve vozače iz Bosne i Hercegovine. Obitelj ionako rijetko viđaju, kaže Ibrahim Alukić, a sada će dodatno gubiti i vrijeme i novac, javlja BHRT.
"Vozim kamion od 2017. Prvo na bh. granici čekamo dugo, gubimo i vrijeme i novac. Sad Slovenci opet uvode kontrole. Kasniš kući, obitelj čeka", kaže Alukić.
Granične kontrole bit će na snazi do 30. listopada. Nakon toga će se odlučivati o mogućem produženju. Zabrinulo je to i Nikolu Grbića, predsjednika Udruženja za međunarodni i unutarnji transport Republike Srpske.
"Ako smo vozili određenu robu do Njemačke tri dana, sada ćemo sedam. Ako tvrtke čekaju repromaterijal ili ako je roba rokom vezana da gore treba biti za dva ili tri dana, sada će čekati još. To nam stvara problem. Vozači koji voze, voze na dnevnice. Je li bio dan ili deset na graničnom prelazu, mi je moramo platiti, što nam je dodatni trošak.", rekao je Grbić.
Razlog za suspenziju Schengena je, kažu vlasti u Sloveniji, pojačana prijetnja od terorističkih napada zbog rata na Bliskom istoku. Ova odluka je uslijedila lančano, nakon što je Italija iste takve mjere uvela Sloveniji.
"Sad su i najveći skeptici shvatili da je vrag odnio šalu zbog onog što se događa u Izraelu, odnosno u Palestini, gdje će unutar ovog prvog vala izbjeglica doći najvjerojatnije puno terorista.", rekao je Janez Janša iz Slovenske demokratske stranke.
Za državljane Europske unije i dalje će biti otvoreni svi granični prijelazi, no oni iz trećih zemalja moći će, dok traje novi režim, prelaziti samo preko 14 cestovnih i 8 željezničkih. U protivnom prijete im kazne.
Kako će izgledati put bh. gospodarstvenika i građana prema Europskoj uniji, koliko će granica prelaziti i koliko će se na njima zadržavati, ostaje da se vidi. Ne treba zaboraviti da se 70 posto domaće ekonomije odvija upravo preko Hrvatske i Slovenije.
