Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto i predsjedatelj Doma naroda PSBiH Bariša Čolak sudjeluju na 7. Konferenciji predsjednika parlamenata država Zapadnog Balkana koji se, u organizaciji Narodne skupštine Mađarske, održava u Budimpešti.
Predsjedateljica Zastupničkog doma PSBiH Borjana Krišto kopredsjedavala je prvom sesijom na temu „Jugoistočna Europa na putu ka EU“. U svom govoru Krišto izrazila je uvjerenost da Europska unija nije cjelovita bez uključenja i država iz jugoistoka Europe, te da će, unatoč trenutnim objektivnim teškoćama, politika proširenja prema zemaljama Jugoistočne Europe i dalje ostati u fokusu EU-a.
Također, Krišto upoznala je sudionike da je 01. lipnja 2015. godine u BiH stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kojim je uspostavljeno blisko partnerstvo između EU i BiH, što predstavlja značajan napredak za BiH.
Krišto istaknula je i da su, na pozitivnom valu pristupa ka EU, Parlamentarna skupština BiH, Predsjedništvo BiH i lideri političkih stranaka početkom 2015. godine usvojili i potpisali Izjavu o europskoj opredjeljenosti i neophodnim reformama zemlje na putu ka EU. Kako je pojasnila, time su se sve institucije u BiH, shodno svojim ustavnim nadležnostima, obvezale da će u svoje programe rada uključiti i sve reforme neophodne za napredak BiH u procesu pridruživanja EU.
U okviru sesije „Sadašnji sigurnosni izazovi u Jugoistočnoj Europi“, sudionicima se obratio i predsjedatelj Doma naroda PSBiH Bariša Čolak, koji je naglasio da otvorenost granica, siromaštvo, organizirani kriminal, vjerske netrpeljitvosti, radikalizam, terorizam, kao i inteziviranje prisilnih migracija predstavljaju neka od globalnih pitanja koja imaju posljedice i za Jugoistočnu Europu.
Prema riječima Čolaka, na granicama BiH nema izbjeglica, ali sve agencije, službe i institucije spremne su da, ukoliko dođe do priliva izbjeglica, adekvatno reagiraju.
Čolak istaknuo je u svom govoru i važnost dobre suradnje zemalja regije s ciljem suzbijanja međunarodnih kriminalnih aktivnosti, uključujući i one koje za cilj imaju bilo kakvo promoviranje terorizma od strane pojedinaca ili skupina ljudi. Upoznao je sudionike da je BiH usvojila Strategiju za borbu protiv terorizma i nasilnog esktremizma, te da je jedna od prvih zemalja regije koja je dopunama Kaznenog zakona kao kažnjivo definirala svako protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama.
Na današnjoj Konferenciji rečeno je da je primarni cilj zemalja Zapadnog Balkana članstvo u EU i da je svaka od zemalja kredibilna kandidatiknja za članstvo u EU. Shodno tome, istaknuto je, sve zemlje regije moraju težiti ispunjavanju uvjeta ka članstvu ka EU, a ti uvjeti se mogu i moraju ispunjavati zajedničkim snagama zemalja Zapadnog Balkana, priopćeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.
Na Konferenciji su razmijenjena mišljenja i u svezi s problemom migranata, s kojima se u posljednje vrijeme susreću zemlje regije. Migrantska kriza, rečeno je, izazov je za sigurnost zemalja regije i zemalja članica EU. Poručeno je da migrantsku krizu ne može sama riješiti niti jedna zemlja bila članica EU ili ne, nego to pitanje moraju rješavati zajednički sve zemlje.
Konferenciju predsjednika parlamenata Zapadnog Balkana svake dvije godina organizira Narodna skupština Mađarske s ciljem promoviranja europskih i euroatlantskih integracija i konkretnih formi pomoći zemljama Zapadnog Balkana.
