Najava mađarskog šefa diplomacije Pétera Szijjárta da će ova zemlja tijekom predsjedanja Europskom unijom, a koje počinje danas, 1. srpnja, usvojiti pregovarački okvir s BiH, što je prvi korak prema otvaranju pregovora, u BiH je dočekana s optimizmom unatoč činjenici da zemlja mora napraviti još nekoliko iskoraka kako bi došla u poziciju službeno započeti pregovore kroz sazivanje prve međuvladine konferencije, piše Večernji list BiH.
No, realno sagledavajući situaciju jasno je kako je prije usvajanja pregovaračkog okvira nužno ispuniti nekoliko uvjeta, među ostalim, usvojiti preostale zakone uz preporuke Europske komisije, uspostaviti učinkovitu strukturu za pregovore te se pripremiti za sastanke eksplanatornog skrininga. S obzirom na to da Mađarska predsjeda EU-om do kraja prosinca, to bi bio i okvirni rok za sve navedeno, a pritom treba ukazati i na činjenicu da će lider HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović danas okupiti čelnike vladajuće “petorke” na državnoj razini s kojima će se razgovarati o deblokadi procesa, kao i ubrzanju ispunjavanja preduvjeta na europskom putu zemlje.
Pregovaračka struktura
Doznajemo pritom kako će jedno od pitanja biti i uspostava pregovaračke strukture, odnosno imenovanje tri člana pregovaračkog tima, kao i pitanje usvajanja preostalih zakonskih rješenja. Uz političku volju takvo što je izvedivo ovoga ljeta, tako da bi BiH u jesen ušla spremna dobiti pregovarački okvir kojim se definiraju ključna načela, postupci i institucionalni okvir za vođenje pregovora. Nacrt pregovaračkog okvira predlaže, kao što je poznato, Europska komisija, a usvaja ga Vijeće EU-a jednoglasno u formi zaključaka.
Pregovori se vode u okviru međuvladinih konferencija na kojima sudjeluju predstavnici država članica EU-a i Europske komisije te predstavnici države kandidatkinje. Stavove država članica EU-a zastupa predstavnik države koja predsjeda Vijećem EU-a. Uobičajeno je da pregovori započnu prvom međuvladinom konferencijom na kojoj se prezentiraju pregovarački okvir EU-a te uvodne izjave EU-a i države kandidatkinje, navodi Direkcija za europske integracije BiH.
No, uobičajeno je kako se prva faza pregovora odnosi na skrining (analitički pregled zakonodavstva); što je zapravo analitički pregled i ocjenjivanje usklađenosti zakonodavstva države kandidatkinje s pravnom stečevinom EU-a te slijedi nakon prve međuvladine konferencije.
Skrining provodi Europska komisija, a u njemu sudjeluje država kandidatkinja; države članice nisu pozvane sudjelovati u skriningu, osim za poglavlja 23 (Pravosuđe i osnovna prava), 24 (Pravda, sloboda i sigurnost) i 31 (Vanjska, sigurnosna i obrambena politika).
Ova pripremna faza ima tri koraka: eksplanatorni pregled zakonodavstva; bilateralni pregled zakonodavstva i izvještavanje s analitičkog pregleda. U biti, cilj ove faze pregovora je, osim upoznavanja sa zakonima države kandidatkinje, u ovom slučaju BiH, kao i dobivanja acquisa EU-a u poglavljima koja uključuje klaster, napraviti pregovaračku poziciju države kandidatkinje, odnosno pregovaračku poziciju EU-a. Ova bi faza okvirno trebala trajati do godinu i pol, a nakon toga slijedi pregovaranje o poglavljima koja su, od uvođenja revidirane metodologije 2020. godine, strukturirana po klasterima, njih šest.
Zasjedanja međuvladine konferencije obično se odvijaju na ministarskoj razini (šef izaslanstva) i na razini zamjenika (zamjenik šefa izaslanstva). Međuvladine konferencije na ovoj razini održavaju se najmanje jednom godišnje, a ako je potrebno, mogu i češće. Za potrebe pregovora mogu se uspostaviti radne skupine.
Poznato je i kako BiH čekaju 33 pregovaračka poglavlja unutar klastera: Osnove, Unutarnje tržište, Konkurentnost i inkluzivni rast, Zelena agenda i održiva povezanost, Resursi, poljoprivreda i kohezija te Vanjski poslovi.
Tri razine acquisa
Sam acquis EU-a, koji se stalno razvija, podijeljen je na tri dijela. Primarno zakonodavstvo čine osnivački ugovori, njihove izmjene i protokoli, ugovori o pristupanju te povelja o osnovnim pravima. Sekundarno zakonodavstvo odnosi se na uredbe, smjernice, mišljenja i odluke te druge akte kao što su akti vezani uz vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a, međuinstitucionalni sporazumi i sl. U konačnici tu su i drugi izvori prava, tj. presude Suda EU-a, deklaracije i rezolucije EU-a te međunarodno pravo.
Reforme koje će BiH morati provesti u cilju dobivanja pregovaračkog okvira, ali i svi oni drugi zakoni i uredbe koji će se donositi tijekom pregovora, imaju i ekonomske koristi za cjelokupno društvo. Osobito to vrijedi u kontekstu Plana rasta za zemlje zapadnog Balkana, a koji će izravno voditi podizanju životnog standarda i ekonomske snage svake od država kandidatkinja. Osim uvezivanja s jedinstvenim tržištem EU-a, Plan donosi i znatna financijska sredstva; obuhvatit će razdoblje od 2024. do 2027. te se očekuje kako će za šest partnera EU-a sa zapadnog Balkana osigurati do 2 milijarde eura u bespovratnim sredstvima i 4 milijarde eura u zajmovima u nadolazećim godinama.
