BiH je već pogodila “bijela kuga” te je sve manje rođenih, a negativni prirast samo se povećava iz godine u godinu. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, u protekloj godini registrirano je 28.906 živorođene djece, što u odnosu na 2014. godinu pokazuje pad broja živorođenih za 1,17 posto, a umrlo je 37.070 osoba, što u odnosu na 2014. godinu pokazuje rast broja umrlih za 6,45 posto, piše Večernji list BiH.
Negativni prirodni prirast
Prirodni prirast bio je -8164, dok je godinu prije, odnosno 2014. iznosio -5577. Od ukupnog broja rođenih, 14.802 je muške, a 14.104 ženske djece. Što se tiče prirodnog prirasta u prošloj godini, kažimo kako je najveći negativni prirast bio zabilježen u prva tri mjeseca. Kažimo i to kako je povećan broj umrle dojenčadi u odnosu na 2014. i u protekloj godini iznosio je 174. Agencija za statistiku BiH nadalje donosi druge zanimljive podatke vezane uz živorođene. Tako iznosi podatke o broju živorođenih unatrag šest godina. Godine 2010. rođeno je 33.528 djece, dok se taj broj za pet godina smanjio za 4622. Što se tiče stope fertiliteta (broja živorođenih na jednu ženu), ona je u 2014. iznosila 1,2. Struktura prema redu rođenja u 2014. za prvo dijete iznosila je 47,6 posto, dok je za drugo bila 36,9 posto. Postotak je manji što se ide prema većem broju djece. Tako je za treće dijete postotak 11,5 posto, dok je četvrto zastupljeno s 2,5 posto, a peto 1,1 posto. Ostalo je još 0,3 posto za nepoznato. Prosječna starost majke prema redu rođenja živorođene djece za prvo dijete iznosila je 26,9 godina. Kažimo i to kako su se 2010. majke ranije odlučivale za dijete te je prosjek bio 25,9 godina. Da bi se odlučile za drugo dijete, majkama su u prosjeku trebale tri godine te je prosječna starost majki drugog djeteta bila 29,8 godina. U 2010. godini drugo dijete u prosjeku su žene rađale s 28,9 godina života. Kada govorimo o trećem djetetu, prosječna dob rodilja je 32,1 godina. Kod četvrtog djeteta razlike gotovo i nema te je prosjek isti kao i prije šest godina. Tako je prosjek rodilja za četvrto dijete iznosio 33,4 godine, dok je za peto bio 34,9 godina.
Najviše sa srednjom školom
Agencija je iznijela i podatke o živorođenima po stručnoj spremi roditelja u 2014. godini. Tako su od ukupnog broja od 30.268 djece, bez škole bile 182 majke i 113 očeva. S nepotpunom osnovnom školom bilo je 264 majki i 182 očeva. Sa završenom osnovnom školom bilo je 3256 majki i 2091 otac. Najviše rođene djece je kod roditelja sa srednjoškolskim obrazovanjem. Tako ih je 17.662 kod majki sa završenom srednjom školom te 20.389 očeva sa srednjom školom. Završenu višu školu imalo je 1566 majki i 1117 očeva. S visokom školom bilo je 5962 majke i 4330 očeva, a s magisterijem 550 majki i 393 oca. S doktoratom je bilo 44 majki i 60 očeva. Ostavljeno je nepoznato stanje za 782 majke i 1593 oca. Što se tiče postotka živorođene izvanbračne djece, u 2014. godini bio najniži u posljednjih nekoliko godina te je iznosio 10,59 posto, dok je u 2013. godini bio 11,61 posto. Ovaj postotak je, primjerice, u 2010. godini bio 11,34 posto.
