Ministarstvo civilnih poslova (BiH) jedno je od “izvorna” tri koja su ustrojena nakon potpisivanja Daytonskog mirovnoga sporazuma. Kako tada, tako i danas, ovo je ministarstvo svojevrsna država u državi koja, unatoč “gubljenju” pojedinih nadležnosti, ima najveći obujam poslova. Doslovno je zaduženo za sve ono za što nije sadašnjih devet, koliko ima saziv Vijeća ministara od posljednjeg povećanja broja resora iz 2002. godine.
U najvećem broju pitanja ovo ministarstvo ima koordinirajuću, a s približavanjem zemlje Europskoj uniji prevažnu ulogu. Ovim “resorima” uspješno upravlja Dubravka Bošnjak.
Poštovana ministrice, vjerojatno se na primjeru vašega ministarstva najbolje vidi značaj bosanskohercegovačkog približavanja EU. Kolika je šteta što je taj proces, nakon odličnoga starta, ponovno u zastoju zbog problema u vladajućoj koaliciji?
- Proces integracije u EU donosi mnoge izazove, ali i brojne prilike koje su ključne za napredak naše zemlje. Dosadašnji rad Vijeća ministara jasno pokazuje koliko je ovaj proces važan za nas, međutim, kao i svi procesi, tako i ovaj ima svoje bolje i lošije trenutke, međutim, činjenica je da je ovaj saziv Vijeća ministara učinio značajan iskorak što se tiče EU integracija, što je i sama predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen potvrdila kada je rekla da je u proteklih godinu, godinu i pol dana urađeno više nego u posljednjih deset godina.
Međutim, činjenični napredak ne smije nas zavarati, pred nama je još mnogo posla. Da, kao što ste rekli, Ministarstvo civilnih poslova (MCP), u skladu sa svojim nadležnostima, provodi veliki broj aktivnosti, pogotovo na području izravne suradnje s EU-om koja nam donosi izravnu korist i otvara prostor za napredak u području kulture, znanosti, obrazovanja, mladih.
Vijeće ministara BiH usvojilo je državni proračun koji je uvjet da možemo povući prvu tranšu iz Plana rasta za zapadni Balkan. Nadam se da će on uskoro proći u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Potrebno je stvoriti preduvjete za pozitivno izvješće Europske komisije o napretku i zadržati kontinuitet te fokus na reformama.
čekuje nas još mnogo posla, no moramo pokazati da smo spremni donositi odluke i odgovoriti na zahtjeve koje je EU stavio pred nas. Imamo obvezu imenovati i pregovarački tim. Ostalo je, među ostalim, još donijeti Zakon o zaštiti osobnih podataka, Zakon o sudovima, Zakon o graničnoj kontroli, Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH.
Percepcija je da te reforme idu sporo?!
- Svjesni smo da trebamo ubrzati reforme u svim sferama društvenog života, osobito u sferi pravosuđa i borbe protiv korupcije i općenito na području vladavine prava. Položaj Bosne i Hercegovine je drugačiji u odnosu na države iz okruženja s obzirom na ustavno-pravno uređenje, višenacionalnu strukturu koju čine pripadnici triju konstitutivnih naroda i drugi građani, međutim, to nas ne smije usporavati, naprotiv.
Izazova je mnogo i bit će ih, ali nam to ne može biti izgovor da ne radimo, osobito sada kada smo, nakon dugo vremena, ostvarili tako dobre rezultate i kad su nam vrata EU-a otvorena.
Kada se očekuje potpisivanje sporazuma o pridruživanju programu “EU4Health” i što on donosi?
- Sporazum između Europske unije i Bosne i Hercegovine o pridruživanju naše zemlje programu “EU4Health” bit će potpisan 23. srpnja 2024. u Bruxellesu. Time će Bosni i Hercegovini biti omogućeno sudjelovanje u pozivima za dodjelu grant sredstava Europske unije koja ukupno za razdoblje od 2021. do 2027. iznose 5,3 milijarde eura. Samo u ovoj godini subjektima iz Bosne i Hercegovine bit će na raspolaganju više od 752 milijuna eura. Prvi poziv u 2024. objavljen je u svibnju ove godine, a imat ćemo otvorene pozive tijekom cijele godine.
Kome su namijenjena sredstva, tko se sve može prijaviti?
- Sredstva fonda namijenjena su za jačanje zdravstvenih sustava u cijeloj Uniji i državama članicama programa. Riječ je o proračunu koji je najveći u odnosu na sve prethodne cikluse zdravstvenog programa EU-a. Ovisno o temi, svaki poziv za dostavljanje prijava sadrži listu prihvatljivih subjekata koji mogu podnijeti zahtjev, a za sredstva se mogu prijaviti subjekti iz javnog i privatnog sektora koji djeluju u području zdravstva u Bosni i Hercegovini.
To mogu biti zdravstvene ustanove, stručna tijela u području javnog zdravstva, udruge, zaklade i mreže zdravstvenih profesionalaca, obrazovne ustanove, istraživački instituti, socijalna poduzeća u području zdravstva i nevladine organizacije.
Pojedinci se nemaju pravo prijaviti za sredstva u okviru programa “EU4Health”. Očekujem da će zdravstvene ustanove i drugi korisnici u svojim godišnjim planovima rada definirati prioritetna područja u koja bi se ugradila sredstva iz programa “EU4Health”.
Kao što sam već rekla, u ovoj godini na raspolaganju imamo više od 752 milijuna eura i tim novcem mogu biti financirani projekti u područjima koja se odnose na pripremljenost za krize, promociju zdravlja i prevenciju bolesti, borbu protiv karcinoma i potporu zdravstvenim sustavima, zdravstvenoj radnoj snazi i digitalnoj transformaciji.
Također, važno je da zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini imaju navrijeme spremne timove koji će raditi na izradi projekata jer, osim dobre ideje, za sredstva iz europskih fondova nužno je ispuniti stroge formalno-pravne uvjete.
Zašto smo na dnu ljestvice u sustavu Eurotransplant?
- Iako je, po mom mišljenju, prošlo dosta vremena od same inicijative o pristupanju, napokon smo se pomaknuli s nulte točke. Neki će reći mali korak, s čime se slažem, ali ipak je korak. Mi o Eurotransplantu (ET) pričamo više od 10, 15 godina. Razne inicijative su pokrenute, ali bez uspjeha da se napravi i ovaj prvi, mali korak.
Međutim, ne smijemo se zavaravati, put do punopravnog članstva u ET je dug i nije jednostavan, ali isključivo o nama ovisi kojom ćemo brzinom stići tamo. Ispunjavanje preduvjeta za članstvo koje je postavila Zaklada Eurotransplant iznimno je zahtjevan proces. Taj proces ima nekih sedam koraka, ali smo mi u prvih šest mjeseci ove godine uspjeli ostvariti dva.
Ono što smo mi uradili nije postignuto u proteklih 15 godina. Prvi put uspjeli smo dogovoriti s entitetskim ministrima zdravstva i poslati pismo namjere da kao država BiH želim postati članica Eurotransplanta.
Skoro ste imali sastanak s rukovodstvom Eurotransplanta. Kakvi su dojmovi s tog sastanka i kakva su očekivanja?
- Na sastanku koji smo s rukovodstvom Eurotransplanta održali početkom lipnja u njihovu sjedištu u Leidenu u Nizozemskoj rukovodstvo Eurotransplanta izrazilo je spremnost podržati Bosnu i Hercegovinu. Izaslanstvo Bosne i Hercegovine je na spomenutom sastanku istaknulo zainteresiranost za formaliziranje suradnje Bosne i Hercegovine s Eurotransplantom zaključivanjem bilateralnog sporazuma o prekograničnoj razmjeni organa koji bi bio prvi korak prema članstvu.
O iskazanom interesu BiH bit će upoznata savjetodavna tijela Eurotransplanta te će Bosna i Hercegovina dobiti informaciju o sljedećim koracima nakon godišnjeg zasjedanja koje će biti održano 10. i 11. listopada 2024. godine u Nizozemskoj. U razgovorima koje smo imali s predstavnicima Eurotransplanta, među ostalim, dobili smo i preporuku da bi bilo dobro imati ugovor s jednom zrakoplovnom tvrtkom za transfer organa.
Posebno su istaknuli važnost medijske kampanje o promoviranju značaja donorstva, kao i potrebu dobre organizacije unutar zemlje kako bi se brzo moglo reagirati. Od Eurotransplanta očekujemo da nam pošalje svojevrsnu kartu puta s koracima koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti na putu prema članstvu u ovoj zakladi.
Preduvjeti za članstvo uključuju zakonodavni okvir, jasan sustav upravljanja i koordinacije, medicinska znanja, financijsku potporu i drugo. Potrebno je da zakonskim rješenjima bude definirana akreditacija transplantacijskih centara, sigurnost i zaštita podataka, prikupljanje i distribucija podataka nakon transplantacija u cilju poboljšanja raspodjele organa za razmjenu organa s partnerskim zemljama u Eurotransplantu. Uz to, uvjet Eurotransplanta je da se godišnje obavlja barem deset kadaveričnih transplantacija na milijun stanovnika.
Što, zapravo, za BiH znači članstvo u Eurotransplantu?
- Članstvo u Eurotransplantu (ET) ima ogromno značenje jer pacijentima, odnosno oboljelima, pruža priliku za novi život. Za sve nas to predstavlja napredak transplantacijske medicine u Bosni i Hercegovini, omogućujući da se u budućnosti provode svi transplantacijski procesi koji trenutačno nisu dostupni u našoj zemlji.
Smatrate li normalnim da ljudi oboljeli od multiple skleroze i sličnih bolesti ilegalno nabavljaju preparate na bazi kanabisa? Kako omogućiti ljudima da se liječe, olakšaju si život?
- MCP apsolutno podržava legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe, međutim, to pitanje nije samo zdravstveno već i sigurnosno te stoga ulogu u tom procesu ima i Ministarstvo sigurnosti BiH.
Naravno da nije normalno da ljudi oboljeli od multiple skleroze i sličnih bolesti moraju ilegalno nabavljati preparate na bazi kanabisa, najblaže rečeno, upitne kvalitete. Da bismo im omogućili adekvatan tretman i olakšali život, potrebno je raditi na legalizaciji medicinskog kanabisa, edukaciji javnosti i zdravstvenih djelatnika te osigurati dostupnost tih preparata kroz regulirane kanale.
To bi omogućilo pacijentima siguran pristup potrebnim lijekovima i smanjilo rizik povezan s ilegalnom nabavom. Tako bismo pacijentima pružili siguran i kontroliran pristup potrebnim terapijama. To je, nažalost, još jedno od pitanja koja su godinama bila u zastoju, a mi smo ga ipak pokrenuli s mrtve točke.
Pokrenuli smo intenzivne aktivnosti kako bi se ovo pitanje što prije riješilo. Održali smo nedavno konstituirajuću, ali i prvu radnu sjednicu Povjerenstva za suzbijanje zloupotrebe droga u novom sazivu te smo usvojili zaključke kojima podržavamo primjenu kanabisa i proizvoda na bazi kanabisa u medicinske svrhe u najboljem interesu pacijenata i pod strogom kontrolom te dali preporuku da se usklade propisi Bosne i Hercegovine s konvencijama Ujedinjenih naroda.
Nadamo se da i ostale institucije koje su uključene u donošenje potrebnih izmjena u ovom području razmišljaju na sličan način i da će se uskoro steći uvjeti da se Vijeće ministara BiH izjašnjava o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe, a kako je predložila i Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Što je prijeporno da BiH ne koristi puni potencijal EU-a programa “Horizon”?
- Dobro ste primijetili. Iako bilježimo značajan napredak u povlačenju sredstava, što je i konstatirao EK u svom izvješću za BiH, prostora za napredak itekako ima. Bosna i Hercegovina je iz ovog programa povukla više od sedam milijuna eura u protekle 2 i pol godine, što predstavlja značajan rast u odnosu na prošli sedmogodišnji ciklus, kada smo u 7 godina povukli 8,5 milijuna eura, tako da već u ovoj godini očekujemo dosezanje tih rezultata.
Međutim, ne smijemo se ovdje zaustaviti. Potrebno je povećati broj aktivnosti kako bismo postigli još bolje rezultate. Kada pogledamo ostale zemlje EU-a, iako imamo značajan napredak, Bosna i Hercegovina ipak ne koristi puni potencijal EU programa “Horizon” ni drugih programa EU-a.
Prije svega, mnogi istraživači i organizacije nisu dovoljno informirani o mogućnostima koje pruža program “Horizon”, a složene administrativne procedure i birokracija dodatno otežavaju prijave. Također, nedostatak kvalificiranog osoblja za pripremu i vođenje EU projekata smanjuju kapacitet zemlje za sudjelovanje u ovom, ali i drugim projektima EU-a.
Rješavanje tih prepreka zahtijeva bolje informiranje, financijsku podršku i jačanje suradnje s međunarodnim istraživačkim mrežama, kao i definiranje jasnih nacionalnih strategija i prioriteta za istraživanje i inovacije.
Koje se ustanove najčešće prijavljuju za sredstava iz programa “Horizon”?
- Većinu sredstava povukla su sveučilišta, odnosno znanstveno-istraživačke organizacije, što je za pohvalu, međutim, uz sveučilišta, potrebno nam je sudjelovanje i drugih, tu, prije svega, mislim na gospodarske subjekte, javne institucije, jedinice lokalne uprave, gradove i županije.
nalizirajući prošli ciklus te kako bismo povećali informiranost i uspješnost prijavitelja iz BiH, MCP je nedavno održao infodan u Sarajevu na kojem je prisustvovao veliki broj zainteresiranih predstavnika znanstveno-istraživačke i akademske zajednice, gospodarstva i uprave. Ovo je jedna u nizu planiranih aktivnosti koje će Ministarstvo civilnih poslova BiH provoditi u idućem razdoblju.
Koliko smo spremni pisati projekte, koristiti brojne fondove EU-a, napose IPA?
- Bosna i Hercegovina pokazuje određenu spremnost za pisanje projekata i korištenje fondova EU-a, uključujući IPA, ali suočava se s nizom izazova. Prvo, nedostatak stručnog kadra s iskustvom u pripremi i vođenju EU projekata značajno ograničava kapacitet za uspješne prijave.
Drugo, administrativne prepreke i složeni birokratski postupci često obeshrabruju potencijalne prijavitelje. Treće, nedovoljna institucionalna podrška u obliku obuka, smjernica i resursa dodatno otežava proces pripreme kvalitetnih projektnih prijedloga. Nadalje, mnogi potencijalni prijavitelji nisu dovoljno informirani o dostupnim fondovima i mogućnostima financiranja, što smanjuje broj prijava.
Financijska podrška za pripremu prijava također je često nedostatna, što može biti ključna prepreka za mnoge organizacije i pojedince. Unatoč tim izazovima, postoji značajan interes i potencijal za korištenje EU fondova, što se može vidjeti kroz rast broja prijava, ali i povučenih sredstava u posljednju godinu, dvije.
Kako povući više sredstava?
- Kako bi se povećala spremnost za pisanje projekata, potrebno je ulagati u edukaciju i osposobljavanje stručnjaka za EU projekte. Pojednostavljivanje administrativnih procesa i osiguranje bolje institucionalne podrške može značajno poboljšati kapacitet za uspješne prijave. Povećanje informiranosti o dostupnim fondovima i njihovim prednostima također može motivirati više organizacija i pojedinaca da se prijavljuju za sredstva EU-a.
Uz ove mjere, Bosna i Hercegovina mogla bi značajno unaprijediti svoje sudjelovanje u EU programima i bolje iskoristiti dostupna sredstva za razvoj.
Kao što sam i rekla, za Horizon, a to se odnosi i na sve druge programe i projekte kojima koordiniramo, među ostalima, “Kreativna Europa”, “Erasmus+”, “CEEPUS”, MCP je pokrenuo niz aktivnosti u cilju povećanja uspješnosti BiH u povlačenju bespovratnih sredstava.
U kontekstu obrazovanja, što je potrebno učiniti kako bi diplome iz BiH bile vrednovane u inozemstvu, što izaziva problem?
- Jedan od glavnih problema koji izaziva poteškoće u priznavanju diploma je nedostatak transparentnosti i standardizacije obrazovnih kvalifikacija. Da bi diplome iz Bosne i Hercegovine bile vrednovane u inozemstvu, potrebno je poduzeti nekoliko ključnih koraka. Prvo, nužno je osigurati da obrazovni programi u BiH budu usklađeni s europskim standardima i praksama kroz proces akreditacije i međunarodnog priznavanja.
Drugo, potrebno je unaprijediti kvalitetu obrazovanja kontinuiranim usavršavanjem nastavnog osoblja i modernizaciju nastavnih planova i programa. Treće, važna je bolja suradnja s inozemnim institucijama i sudjelovanje u međunarodnim obrazovnim programima i projektima, poput programa “Erasmus+”.
Konkretno, kada je riječ o priznavanju naših diploma, situacija se od države do države razlikuje, odnosno Republika Slovenija i Republika Hrvatska imaju različite razloge problematiziranja diploma?
- Kod Republike Slovenije problem je bio jer je ENIC-NARIC centar Republike Slovenije bio obustavio razmatranje pojedinačnih zahtjeva za vrednovanje visokoškolskih diploma stečenih u Bosni i Hercegovini. Kao razlog su naveli “nedostajuće, nejasne i neusklađene informacija u vezi s akreditacijom visokoškolskih institucija i studijskih programa u Bosni i Hercegovini”.
To se, prije svega, odnosilo na vremenski jaz koji je nastao od isteka roka za privremenu akreditaciju koji je definiran Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju Bosne i Hercegovine do prve akreditacije svake pojedinačne visokoškolske ustanove i njezina upisa u Državni registar akreditiranih visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini koji se vodi kod Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju.
A kod Republike Hrvatske?
- Što se tiče Republike Hrvatske, naši nedostaci su isplivali na površinu donošenjem novog Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija u RH. Naime, Agencija za visoko obrazovanje iz Republike Hrvatske u svom mišljenju, među ostalim, navodi da Agencija za razvoj visokog obrazovanje i osiguranje kvalitete BiH (HEA) nije punopravna članica ENQA-e, kao i da ne postoji okvir kvalifikacija na razini Bosne i Hercegovine.
Iako, činjenica je da je HEA pridruženi član ENQA-e, kao i da BiH ima osnove kvalifikacijskog okvira koje trebaju prerasti u kvalifikacijski okvir. Moram istaknuti da takvo mišljenje ne znači da diplome s visokoškolskih ustanova iz Bosne i Hercegovine nisu priznate u Republici Hrvatskoj, nego se poslodavcu ostavlja diskrecijsko pravo donijeti konačnu odluku prilikom svakog pojedinačnog zapošljavanja.
Što poduzimaju nadležne institucije?
- MCP aktivno radi na izradi okvira kvalifikacija u BiH koji bi trebao biti usklađen s europskim standardima i nadam se da će biti upućen na VM do kraja godine. Kažem, nadam se, zato što MCP nije ministarstvo obrazovanja te nam je za okvir kvalifikacija potreban doprinos i suglasnost nadležnog entitetskog ministarstva iz Republike Srpske, kao i županijskih obrazovnih vlasti.
Također, od Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete smo putem Vijeća ministara zatražili izradu akcijskog plana u cilju što skorijeg ulaska u ENQA-u. Međutim, moramo biti svjesni činjenice da mi imamo određene probleme u obrazovanju i da ih guranjem pod tepih nećemo riješiti, već samo još više nagomilati. Ignoriranje tih problema vodi prema daljnjem propadanju kvalitete obrazovanja, što će na kraju negativno utjecati na sve nas.
Mislim da mi moramo sami riješiti te probleme, a ne čekati upozorenja od drugih zemalja kako bismo reagirali jer tada već bude kasno. Nadu svakako daju nedavni rezultati naših sveučilišta (nap. a., Mostar, Sarajevo) koja su napredovala na obrazovnim rang-listama i nadam se će ovi uspjesi biti poticaj drugima.
Na jednoj poslovnoj konferenciji u Mostaru iznesen je podatak da je BiH u posljednjih deset godina napustilo 600.000 osoba u koje je uloženo (obrazovanje, zdravstvo...) 130 milijardi maraka. Kako obrnuti taj trend?
- Samo zajedničkim djelovanjem unutar svih segmenata društva na unaprjeđenju uvjeta života u Bosni i Hercegovini. U tom smislu ohrabrujući su pozitivni signali Europske unije i to je zamah koji moramo iskoristiti. Potrebna su nam strateška i dugoročna rješenja koja podrazumijevaju sudjelovanje različitih razina vlasti.
Trebamo raditi na socioekonomskim reformama kako bismo poboljšali životni standard građana. Nažalost, nije BiH jedina, s tim problemom suočavaju se i naše susjedne zemlje. Trebamo se sustavno boriti protiv korupcije, kao i raditi na politikama koje bi naš stručni kadar vratile iz inozemstva, a za to nam je potrebna snažna politička volja i stručan tim ljudi koji će takve politike predložiti i provesti u djelo.
Sve projekte koje sam spominjala i koje provodi Ministarstvo civilnih poslova i bespovratna sredstva koja su nam na raspolaganju prilika su da ulažemo u Bosnu i Hercegovinu i njezin razvoj. I preko tih projekata stvaramo nova radna mjesta koja mogu zadržati ljude u ovoj zemlji i njezin stručni kadar. Sva istraživanja pokazuju da građani Bosne i Hercegovine žele sigurno okruženje s kvalitetnim obrazovanjem i zdravstvom.
Potrebne su nam strategije na svim razinama koje će jasno definirati našu budućnost. Potrebno je da ljudi vrate povjerenje u donositelje odluka. Problem odlaska ljudi ne može se riješiti preko noći, zahtijeva sveobuhvatan pristup i sustavno rješenje kroz aktivno sudjelovanje svih donositelja odluka, uključujući poštivanje i uvažavanje drugih.
