Francuski predsjednik Emmanuel Macron založio se u ponedjeljak u Strasbourgu za stvaranje "Europske političke zajednice" kako bi se povećala suradnja EU-a s drugim europskim zemljama, među kojima je očito i Bosna i Hercegovina jer pristupanje ovih zemalja EU nije realno u skorijoj budućnosti, piše Večernji list BiH.
- Postojala je stvarna želja da restrukturiramo Europu o pitanju više politika, ali je Europa postavila ljestvicu vrlo visoko o pitanju integracije, pa nećemo moći integrirati neke države u idućim godinama ili čak desetljećima - kazao je Macron na konferenciji za medije nakon završne svečanosti u povodu završetka Konferencije o budućnosti Europe u Europskom parlamentu. Prema tim zamislima Europska bi unija s ostatkom Europe koji ima aspiraciju u članstvo surađivala po političkoj suradnji i "kolektivnoj sigurnosti".
Više desetljeća
- Čak i kada bismo im sutra dali kandidacijski status, svi znamo vrlo dobro kako bi proces dopuštanja pristupa takvim državama EU trajao nekoliko godina, zapravo nekoliko desetljeća - kazao je Macron.
Europskoj ambiciji Bosne i Hercegovine najvažniji je i najsnažniji lobist Republika Hrvatska. Sadašnjih četrnaest uvjeta, kako se spominje u diplomatskim krugovima, moglo bi se sublimirati na tek tri. A sva tri se odnose na izbornu reformu. Kako se saznaje, očekuje se da se promijeni Izborni zakon, odnosno presude Europskoga suda za ljudska prava te Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine, što bi se smatralo dovoljnim za honoriranje kandidacijskog statusa. To, međutim, ne znači kako će ostalih 11 od 14 uvjeta, koje su ranije istaknuli iz Europske komisije, među kojima je i nekoliko zakona koji bi se trebali ponovno naći na dnevnome redu sljedećeg tjedna, nestati. Radi se o zakonima o sprječavanju sukoba interesa, ali i izmjenama zakona o VSTV-u koje je oporba politikantski nastojala progurati po ubrzanoj proceduri bez mogućnosti značajnijih interveniranja.
Čak i bez unutarnje političke krize, koja je uglavnom povezana s izbornim predstavljanjem i pokušajima izigravanja međunarodnog mirovnog sporazuma, krajnje je izvjesno kako će bosanskohercegovački put k Uniji potrajati dugi niz godina. Nakon proljeća 2019. godine, kada je BiH predala odgovore na dodatna pitanja iz upitnika Europske komisije, a Europska komisija usvojila mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo na temelju kojega su zadaće skraćene na 14 pitanja, praktički se nije ništa dogodilo.
Godinu ranije BiH je predala prvi odgovor na upitnik Europske komisije, a trebalo je punih godinu i pol da oko 1200 službenika napiše stavove. Održano je više od 70 sastanaka tijela u sustavu koordinacije procesa integriranja. Pripremljeno je 20.037 stranica teksta, koje su prevedene na engleski jezik. Brojne je prigode BiH propustila u posljednjih dvadesetak godina. Napose kao zamah koji je dobila nakon što je tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović u veljači 2016. godine, za vrijeme nizozemskog predsjedanja Vijećem EU-a, predao Zahtjev za članstvo u EU. Te godine BiH je prilagodila i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s obzirom na pristupanje Hrvatske u EU, a Vijeće ministara usvojilo Odluku o sustavu koordinacije procesa europskih integracija u BiH.
Zaboravljena koordinacija
Tom odlukom definirana je institucionalna i operativna koordinacija institucija u BiH u procesu integriranja u EU, te zajednička tijela, njihov sastav, nadležnosti i međusobni odnosi. Međutim, osim tek usuglašenih stavova oko upitnika, ovo tijelo zapravo i ne postoji, što također svjedoči o prilično neuspješnom europskom putu. Najveći protivnik tom mehanizmu koordinacije upravo su bile političke stranke iz Sarajeva, koje nastoje i proces europskih integracije iskoristiti za koncentriranje donošenja odluka s razine vlasti koje nisu nadležne za pojedine ovlasti.
BiH je 2015. potpisala Okvirni sporazum s EU o aranžmanima za provođenje financijske pomoći unije u okviru IPA-e II. Od tada do danas BiH nije iskoristila sredstva koja su joj bila na raspolaganju. I sada je Europska unija u odnosu s ovim dijelom svijeta u značajnoj mjeri lutala, pa je svojevrsni plagijat posljednja ideja Francuske koju su ranije kroz Berlinski proces ili pak Otvoreni Balkan nastojali, uglavnom na području Balkana, realizirati Njemačka i Velika Britanija. •
gdje su antikorupcijski zakoni koji čekaju HDZ da ih usvoji i ostali 14 uslova, samo čekaju izborni zakon na račun građana. Sledeći popis će biti više Bosanaca i hercegovaca nego Hrvata ima nas sve više koji nećemo u torove.