Sorta duhana hercegovački ravnjak upisana je u međunarodni registar imena podrijetla, čime je dobila zaštitu izvornosti pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo. Vijest je bila pravo iznenađenje pa su je prenijeli manje-više svi mediji kako u BiH tako i u regiji. Duhan hercegovački ravnjak pokazao se žilavom biljkom jer priznanje stiže nakon propasti duhanske industrije u Bosni i Hercegovini. Zaštitu ove autohtone sorte pokrenula je udruga “Duvan – hercegovački ravnjak” iz Gruda, čiji predsjednik Marko Vukoja o projektu kaže:
- Uvijek treba naglasiti duhan – hercegovački ravnjak, jer ima i drugih sorti hercegovačkog duhana. Taj duhan, strogo taj, dobio je međunarodnu zaštitu zemljopisnog podrijetla, odnosno izvornosti.
Put je bio utemeljenje udruge 2013., a zatim zaštita zemljopisnog podrijetla, odnosno izvornosti, najprije u okvirima države, temeljem čega smo dobili certifikat o zaštiti zemljopisnog podrijetla u okvirima BiH. To je bio predložak da se možemo upustiti u proceduru dobivanja međunarodnog certifikata od Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo sa sjedištem u Ženevi. Nakon niza aktivnosti došli smo do certifikata.
- Zanimljivo, vi ste osnovali udrugu iste godine kada se u federalnom dijelu Hercegovine prestao otkupljivati duhan – hercegovački ravnjak.
- Upravo zbog toga smo i utemeljili udrugu, radi proizvodnje ravnjaka na tradicijski način. Jedino na taj način ova se sorta može proizvoditi. Ovisno o njegovoj kvaliteti i drugim svojstvima koje nemaju drugi duhani. Drugi cilj je bio napraviti projekciju po kojoj bi se ljudima isplatilo obrađivati taj duhan na tradicijski način. Ima projekcija prema kojima smo mi zadali otkupnu cijenu hercegovačkog ravnjaka, prosječnu, za sva branja, da bi se to revitaliziralo i imalo smisla baviti tom djelatnošću. Ovdje bih napomenuo da je više od sedamdeset posto u proizvodnji, novostvorena vrijednost! Imate nešto troškova gnojiva i obrade, ostalo je radna snaga. U želji da se trošak radne snage izdigne na razinu prosječne plaće u Federaciji, po mjesecima tijekom jedne kalendarske godine uz plaćanje doprinosa, postavili smo stvari na način da polazimo od prosječne otkupne cijene hercegovačkog ravnjaka od 15 KM - naglašava predsjednik Vukoja pa razlaže:
- Nakon toga sve povratno repozicioniramo, a posebno u lancu vrijednosti, odnos proizvođač, prerađivač i država. Tu su tenzije, tenzija je uvijek između proizvođača, prerađivača i države. Postavili smo stvar na način da se kroz tu prosječnu otkupnu cijenu, od 15 KM, relaksira stanje. Zašto? Zato, što kad bi bila predložena otkupna cijena, koja nikada u povijesti nije bila, jer ovo je brend koji nosi kvalitetu koji neće imati limita u cijeni. To je izvantržišna kategorija, to je nešto posebno. To je duhan koji se može konzumirati sam bez ikakvih kemijskih aditiva, bez ičega! Druga namjena mu može biti da se koristi začinski u industriji cigareta. To je jednostavno kao odnos začina u jelu i onoga od čega se ono spravlja. Tako i ovdje, imate neku amorfnu masu, kojoj ga možete dodati kao oplemenjivač. Tu leži ta rezerva za cijenu o kojoj govorim.
- Ravnjak ne poznaje ni entitetske granice?
- Tako je, ima osnove da se proizvodi u oba entiteta. Dakle, identično morfološkom sastavu tla, crvenice zapadnohercegovačke, postoji i lokacija u Republici Srpskoj koja se zove Trebinjska šuma, koja ima istu kvalitetu i sve isto ima, tako da bi vrlo značajno bilo za oba entiteta. Doprinos na putu zaštite izvornosti pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo dali su općina Grude, koja je podržala rad udruge, zatim tijela ZHŽ-a te federalni Agromediteranski zavod iz Mostara koji je uradio stručne elaborate. Ono što još treba istaknuti, samim tim što se od hercegovačkog ravnjaka samostalno bez kemikalija i aditiva, mogu spravljati cigarete, manje je štetan za zdravlje od drugih sorti. Jedna od njegovih odlika manji su prinosi. Ima tek nešto više od dvadeset listova koji se sukcesivno beru, obično u osam navrata. I suše na suncu. Dakle, bez sušara u kojima se druge sorte duhana doslovce peku, E sad, drugo je pitanje može li se u današnjoj Bosni i Hercegovini zaštita izvornosti hercegovačkog ravnjaka iskoristiti.
