Afganistan, Pakistan i Maroko države su iz kojih na prostor BiH dolazi najveći broj migranata, stoji u izvješću Ministarstva sigurnosti BiH. Koronavirus lani je spriječio veći migracijski val iz Grče i Turske, ali je u prva tri mjeseca ove godine zabilježen pojačan priljev migranata, piše Večernji list BiH.
Formulacija kaznenih djela
Najveći broj nezakonitih ulazaka migranata zabilježili su Turska, Iran, Alžir i Egipat. Od početka 2021. godine Služba za poslove sa strancima izrekla je do nedavno 252 mjere protjerivanja, za 120 osoba izrečene su mjere nadzora u migracijskim centrima, dok je za 45 osoba ograničeno kretanje. Krijumčarenje migranata obavljaju organizirane kriminalne skupine iz regije, a tek je 11 presuda doneseno u BiH zbog bavljenja ovim ilegalnim aktivnostima. U nedavno objavljenom izvješću Ministarstva sigurnosti BiH stoji kako vlasti u BiH ne daju dovoljno financijskih sredstava za borbu protiv ilegalne migracije te da najveći dio novca stiže iz međunarodnih organizacija, s tim da u prva tri mjeseca ove godine od Ujedinjenih naroda nije stigla ni jedna uplata na jedinstveni račun riznice u institucijama BiH. Tek je ove godine donesen zakon po kojem migranti mogu dobiti odgovarajuću zatvorsku kaznu ili im može biti izrečena mjera trajne deportacije iz države ako počine kazneno djelo. U obrazloženju oko izmjena i dopuna Zakona o strancima, koje je pokrenuo dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić, bivši predsjedatelj Vijeća ministara BiH, stoji kako ono što BiH ne smije sebi dopustiti jest tolerancija prema onim migrantima koji na teritoriju BiH čine različita kaznena djela, uživaju i omogućavaju uživanje opojnih droga, čine različite prekršaje i remete javni red i mir te tako narušavaju sigurnost građana BiH i domicilnog stanovništva. U tom smislu potpuno su opravdani zahtjevi brojnih bh. građana da se država više uključi u rješavanje migrantske krize. On također traži da se u rješavanju migrantske krize pristupi ozbiljnoj reviziji propisa, prije svega, Zakona o azilu, Zakona o strancima i Zakona o graničnoj kontroli jer svi navedeni propisi usvojeni su u razdoblju kada nismo imali povećan priljev migranata. Brojni su drugi zastupnici predlagali na svim razinama vlasti i ranije inicijative za rješavanje migrantske krize koja za BiH više nije samo sigurnosni problem. Sve više je komplikacija s migrantima koji su na teritoriju države. Traže se stoga izmjene svih zakonskih propisa koji bi pomogli u rješavanju ovog i humanitarnoga problema. Ako se usvoje izmjene zakona, u budućnosti bi se proširila formulacija kaznenih djela zbog kojih se može izreći deportacija, pa se, uz postojeće kazneno djelo trgovine opojnim drogama, dodaje i kazneno djelo posjedovanja i omogućavanja uživanja opojnih droga, što je jedno od najčešćih kaznenih djela koje čine migranti koji borave u BiH.
Koji su razlozi deportacije
Kao jedan od razloga za deportaciju uvodi se i pravomoćna sankcija kojom se utvrđuje činjenje prekršaja s elementima nasilja ili kršenja javnog reda i mira jer je nedopustivo da migranti koji borave u BiH mogu narušavati sigurnost građana i javni red i mir bez adekvatne kazne.•
