Stanovništvo BiH, gledajući po anatomskoj skupini, najviše novca potroši na lijekove za kardiovaskularni sustav (oko 112,3 milijuna KM - 18,28% ukupnog prometa lijekova), potom na lijekove za alimentarni trakt i metabolizam (102,2 milijuna KM - 16,65%) te živčani sustav (77 milijuna KM - 12,53%), potvrđeno je za Fenu iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Ako se promatra terapijska skupina, onda je najviše novca potrošeno na lijekove za liječenje dijabetesa (antihiperglikemike) - 62,3 milijuna KM (10,15%), zatim na lijekove koji djeluju na renin-angiotenzin sustav - 52,6 milijuna KM (8,57%), na antineoplastike - 51 milijun KM (8,31%) i na antibakterijske lijekove za sustavnu primjenu - 30,7 milijuna KM (5,01%). Gledano po terapijsko-farmakološkoj skupini, na prvom mjestu ostali su antineoplastici - 47,2 milijuna KM, zatim slijede inzulin i analozi - 40,6, antikoagulansi - 28,1, ACE inhibitori - 22,5 milijuna KM. Antidepresivi se nalaze na 20. mjestu s potrošenih 8,6 milijuna KM.
Ti podaci odnose se na promet lijekova u 2017. Gledajući financijski, promet antidepresiva iznosi 8,6 milijuna KM, što je 1,41% ukupnog prometa lijekova i manje je nego 2016., kada je potrošeno 10 milijuna KM (1,61 posto ukupnog prometa).
Financijski je najviše novca utrošeno na lijekove INN-a (međunarodni nezaštićeni naziv) escilatopram (oko 2,4 milijuna KM), zatim paroksetin (2 milijuna), a slijede ih sertralin (1,67 milijuna) te fluoksetin (1,2 milijuna KM). Iako su financijski vidljiva smanjenja u potrošnji (najviše zahvaljujući regulaciji maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova), gledajući po prodanim pakiranjima lijeka, kod većine lijekova dogodio se porast prodaje, npr. za paroksetin 10%, escilatopram - 28%, fluoksetin - 9%, dok je za sertraline zabilježeno smanjene prodaje za 13%. Po broju prodanih pakiranja lijeka slijede i drugi antidepresivi.
