Parlamentarna skupština BiH krajem prošle godine usvojila je zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojim se prag oporezivanja povećao s 50.000 na 100.000 KM. Navedena izmjena zakona stupila je na snagu 2. prosinca 2023. godine.
Podaci UNO-a
Zahtjev za podizanje praga za ulazak u PDV sustav tražili su mali gospodarstvenici, koji su istaknuli da je inflacija dovela do toga da 50.000 KM više nije veliki iznos kao što je bio prije oko 15 godina te da je nužno, u cilju smanjenja sive ekonomije, ali i opstanka pojedinih djelatnosti, taj prag podići na 100.000 KM. Izlazak iz PDV sustava nije išao po automatizmu, već su postojeći obveznici morali podnijeti zahtjev za deregistraciju. A koliko je njih to učinilo u posljednjih godinu dana? Prema podacima koje je Glas Srpske dobio iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH, zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a nakon pomicanja praga za oporezivanje podnijelo je 2365 domaćih gospodarstvenika čiji je godišnji promet ispod 100.000 KM. Izmjene zakona ujedno su smanjile i broj novoregistriranih za oko 33%. - Od 4. prosinca 2023. do kraja tog mjeseca stigla su 402 zahtjeva za prestanak registracije, dok su ove godine pristigla 1963 podneska. Točnije, od početka primjene izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost do 9. prosinca ove godine ukupan broj predanih zahtjeva za prestanak registracije je 2365, što predstavlja povećanje od 39,66% ako te podatke usporedimo s razdobljem od 4. prosinca 2022. do 4. prosinca prošle godine - rekli su u UNO-u BiH. Dodali su da je značajan broj zahtjeva za prestanak registracije i dalje u procesu rješavanja, a razlog je prvenstveno nedovoljan broj izvršitelja u nadležnoj organizacijskoj jedinici UNO-a BiH. - Uzimajući broj generiranih PDV prijava kao kriterij broja registriranih obveznika, u studenome 2023. bilo ih je 52.457, dok je u ponedjeljak taj broj iznosio 51.582, što predstavlja smanjenje za 875 obveznika. Uslijed nedostatka kadra razmatranje i rješavanje svih predmeta nije moglo biti izvršeno u predviđenim rokovima. Nakon što se postupi po svim predmetnim zahtjevima, očekuje se da razlika u broju riješenih slučajeva bude značajno veća - naglasili su u UNO-u. Ocijenili su i da je primjena izmjena Zakona o PDV-u rezultirala smanjenjem broja podnesenih zahtjeva za registraciju i upis u jedinstveni registar obveznika neizravnih poreza za oko 33% ove godine u odnosu na lani. - Broj podnesenih zahtjeva za registraciju u prošloj godini, točnije do 4. prosinca 2023., iznosio je 5217, dok je u istom razdoblju ove godine podneseno 3496 zahtjeva za upis u registar, što predstavlja smanjenje od 32,98% - kazali su u UNO-u.
Najmanji u regiji
Prije usvajanja izmjena zakona u odnosu na okružje, u BiH je prag za ulazak u PDV sustav bio daleko najmanji. U Hrvatskoj u PDV sustav ulaze oni gospodarstvenici koji imaju godišnji promet od 39.816 eura ili 77.642 KM, dok je u Srbiji taj prag oko 133.000 KM, a u Sloveniji 50.000 eura. Mali poduzetnici su upozoravali da je repromaterijal za proizvodnju, bez obzira na to o kojoj se grani gospodarstva radi, poskupio od 20 do 100% te da su morali povećavati cijene i iznos od 50.000 KM lako se dostizao. U 2022. primljeno je više zahtjeva za registraciju u sustav PDV-a. To znači da je obujam poslovanja poduzeća prelazio 50.000 KM. Zdravko Marinković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, kazao je prije usvajanja izmjena zakona da je prag za ulazak u sustav PDV-a određen kada se donosio Zakon o PDV-u, a to je bila 2005. - Gotovo 20 godina je prošlo otkako je određen ovaj prag od 50.000 KM. Tada je vrijednost roba i usluga bila drugačija. To se promijenilo, posebno u uvjetima inflacije, tako da je ovaj prag postao obesmišljen - kazao je Marinković.
