Bosanskohercegovački državni vrh odlučan je u nakani da do kraja ove godine Bosna i Hercegovina podnese zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Kako bi zahtjev bio kredibilan,a Bruxelles na tomu uvijek inzistira, potrebno je unutar BiH ispuniti određene uvjete. U protivnom, podnošenje zahtjeva bit će politička avantura s unaprijed poznatim (negativnim) ishodom, piše Večernji list.
Provedba reformi
Podnošenjem zahtjeva za članstvo BiH će, kao i sve druge zemlje prije nje, zapravo tražiti od institucija EU da procijene njenu sposobnost da ispuni uvjete za članstvo. Ti uvjeti, poznati kao "Kopenhaški kriteriji" uključuju tržišno gospodarstvo, stabilnu demokraciju i vladavinu prava te prihvaćanje cijelog zakonodavstva EU, uključujući euro. No, dva su, moglo bi se reći, tehnička uvjeta bez kojih je neozbiljno uopće razmišljati o podnošenju zahtjeva. To je izrada tzv. programa integriranja ili nacionalnog plana o tome na koji način će država ispunjavati kriterije za članstvo i uspostava učinkovitog mehanizma koordinacije institucija unutar BiH kako bi se znalo što je čija obveza u procesu pregovaranja s EU. Ono o čemu će najviše ovisiti kredibilnost bh. zahtjeva za članstvo je stupanj provedbe Reformske agende kao dijela novog plana EU za BiH. Koliko je Bruxellesu stalo do toga svjedoči podatak da su EU i međunarodne financijske institucije spremni osigurati oko milijardu eura u iduće tri godine kao izravnu pomoć u provedbi reformi, te osigurati dodatnih 500 milijuna eura za investicije. Najkonkretniji korak u provedbi Reformske agende do sada je usvajanje novog zakona o radu u FBiH. Federacija bi nakon stabilizacije političkih prilika i uspostave stabilne parlamentarne većine ubrzano trebala provesti i neke druge reforme koje se tiču porezne politike, zapošljavanja i vladavine prava. Isto se očekuje i od ostalih vlasti, uključujući one u RS-u gdje je na dnevnom redu također zakon o radu.
Dugo godina je provedba presude „Sejdić i Finci" bila ključni razlog za zastoj BiH na europskom putu, a iako je EU sada naglasak stavio na ekonomske i socijalne reforme, to nikako ne znači da je odustao od temeljnog kriterija za ulazak u ovaj klub - poštovanja Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava.
Izborni zakon
U tom kontekstu BiH će morati ukloniti ne samo zakonske i ustavne odredbe koje diskriminiraju pripadnike nacionalnih manjina, već i one koje u neravnopravan položaj dovode pojedine konstitutivne narode. To je najizraženije u izbornom zakonodavstvu jer je brojnijim narodima omogućeno da Hrvatima biraju predstavnike u institucijama vlasti. Stoga je reforma postojećeg ili donošenje novog izbornog zakona BiH vrlo značajan korak na europskom putu zemlje.
