Ova godina bit će ključna za intenziviranje suradnje Bosne i Hercegovine i NATO saveza, temeljene na unutarnjem bosanskohercegovačkom dogovoru, odnosno konsenzusu oko nekih značajnih pitanja, a ako je suditi prema iskustvima iz proteklih nekoliko tjedana, postoji prostor za optimizam i nadu kako će tematika dijaloga BiH i NATO-a biti neopterećena nekim pričama koje su ranije dovodile do zastoja, piše Večernji list BiH.
Dinamika
Formiranje Povjerenstva Bosne i Hercegovine za suradnju s NATO-om, kao kruna višemjesečnih napora, iznimno je bitno kada je riječ o podizanju odnosa BiH i Sjevernoatlantskog saveza na višu, produktivniju razinu.
Josip Brkić, zamjenik ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i novi predsjedatelj Povjerenstva za suradnju s NATO savezom, za Večernji list je kazao koliki je zapravo značaj dijaloga i konsenzusa, ne samo kada je riječ o NATO putu već i u kontekstu niza drugih tema, počevši do Izbornoga zakona, pa do europskog puta zemlje. Ako hoćemo bilo kakvu održivu odluku u BiH, takvo što je, navodi Brkić, iznimno bitno.
A dinamika posljednjih tjedana, kada je riječ o ovom Povjerenstvu, posebno je bitna u kontekstu optimizma.
Brkić kaže kako su u ožujku, nakon prve sjednice Povjerenstva, donijeli poslovnik o radu te sebi nametnuli zadatak do sredine travnja doći do nacrta programa reformi, a što je završeno 19. travnja.
Između toga Brkić je imao sastanke s veleposlanicima NATO-a u Bosni i Hercegovini te bio u sjedištu NATO-a, gdje je razgovarao sa zamjenikom glavnog tajnika NATO saveza, a što dovoljno govori o dinamici.
Potvrdivši kako je usvojena radna verzija programa reformi, Brkić je objasnio kako taj dokument sada ide u daljnju administrativnu proceduru te će se, nakon konzultacija i mišljenja, ponovno vratiti na Povjerenstvo koje onda, nakon nacrta, utvrđuje prijedlog, a koji se upućuje prema Vijeću ministara.
Bitno je, zaključuje, da ova tematika ostane izvan unutarnjopolitičkih prepucavanja.
Brkić se, inače, nedavno za Fenu osvrnuo i na odnos Bosne i Hercegovine te Sjevernoatlantskog saveza, objasnivši kako NATO nikada od BiH nije ultimativno tražio promjenu statusa, već su poručivali kako će poštivati ono što se u BiH dogovori konsenzusom.
Podsjetio je kako različite države imaju i različita promišljanja, a isto tako, postoje zemlje koje nisu članice Europske unije, ali jesu NATO-a te su prijatelji BiH, baš kao što postoje i zemlje koje nisu članice NATO-a, ali jesu EU-a i također su prijatelji Bosne i Hercegovine.
Sustav vrijednosti
Što je zapravo zajedničko u kontekstu obiju institucija? Brkić kaže kako i EU i NATO promoviraju sustav vrijednosti koji bi u Bosni i Hercegovini trebao biti dublje ukorijenjen u društvo, a to su ljudska prava, sloboda, demokracija, pomak društvene paradigme prema slobodnijem okruženju. Ističe kako je odluka koja je donesena konsenzusom i poštovana od partnera pravi put BiH prema EU i NATO te je poručio kako se u BiH mora promovirati domaći dogovor. Kada će BiH postati članica i hoće li, to su pitanja koja su pred nama i za koja Brkić smatra kako će odgovor na njih donijeti neka nova garnitura političara. Sada je važno ne zatrovati prostor suradnje BiH i NATO-a nepotrebnim jalovim pričama, naveo je Brkić. Ove poruke u potpunosti korespondiraju onima, što se do sada u niz primjera pokazalo u praksi, koje se mogu sažeti u tvrdnju kako je domaći dogovor, utemeljen na poštivanju svih strana, put za uspjeh Bosne i Hercegovine i usvajanje svih onih standarda koje sa sobom donosi euroatlantski put.
