Po uzoru na susjednu Hrvatsku, i u Federaciji BiH poslodavac neće više moći radnicima isplaćivati plaće ako prije toga nisu izmirene sve obveze prema mirovinskom, zdravstvenom osiguranju. To od vlasti u BiH traži Udruga poslodavaca Federacije BiH napominjući u svom pismu kako oko 100.000 radnika nije osigurano.
Nema rada bez plaće
“Nema besplatnog rada, nema isplate plaća bez plaćanja poreza i doprinosa, tražimo povećanje minimalne plaće koja omogućava egzistencijalni minimum, treba oštro kazniti sve one koji krše propise iz oblasti rada”, stoji u zaključcima Udruge poslodavaca Federacije BiH. Po uzoru na odredbe koje je donijela Vlada Hrvatske, tražit će se angažiranost Porezne uprave i ostalih financijskih agencija i poslovnih banaka koje će u konačnici poslodavcima, koji se nalaze na popisu dužnika, a ne predaju naloge za uplatu doprinosa, ili se ti nalozi u cijelosti ne mogu provesti, onemogućiti isplatu plaća. Ako poslodavac koji ne uplaćuje doprinose nije predao naloge za plaćanje za uplatu tih doprinosa, ili se oni ne mogu u cijelosti provesti, ili nalog ne sadrži sve propisane elemente, banka je dužna odbiti provesti naloge za plaćanje za isplatu plaća radnicima. U tom slučaju Porezna uprava određuje mjere osiguranja naplate, a te se mjere, utvrđeno je Uredbom, “sastoje u zabrani raspolaganja sredstvima na žiroračunu ili drugim računima poslodavca koji ne uplaćuje doprinose”. Raspravu o uvođenju ovakvih mjera inicirali su mirovinski fondovi Federacije BiH i Republike Srpske koji se kontinuirano iz godine u godinu suočavaju s manjkom financijskih sredstava koja se isplaćuju na temelju mirovinskog osiguranje. Suočeni s manjkom novca koji je potrebno isplatiti za mirovine, direktor Federalnog zavoda MIO Zijad Krnjić još je početkom ove godine pismom upozorio banke u Federaciji BiH, Agenciju za bankarstvo FBiH, Poreznu upravu FBiH o “stalnom kršenju Zakona o doprinosima, što u konačnici narušava fiskalnu stabilnost FBiH”. Iz Fonda MIO Federacije BiH traže od Agencije za bankarstvo “da odmah poduzme mjeru izricanja zabrane obavljanja platnog prometa bankama koje krše Zakon o doprinosima u smislu omogućavanja obveznicima uplate neto plaće bez uplate doprinosa, a ovim putem upozorava i Poreznu upravu na obvezu primjene odredbi zakona koje nalažu mjerodavnoj Poreznoj upravi da u slučaju neplaćanja ili nepravodobnog plaćanja doprinosa, donese odluku o prinudnoj naplati doprinosa uz naplatu zatezne kamate”.
Prijave na minimalac
Kako bi opstali poslodavci u privatnom sektoru, nerijetko se odlučuju ne prijaviti radnike, ili ih prijaviti na minimalac. Zbog toga se iz godine u godinu priča o tzv. sivoj ekonomiji koja iznosi, prema nekim procjenama, između 30 i 50 posto BDP-a BiH. Kako bi se povećao broj osiguranih radnika, vlasti u BiH moraju donijeti propise koji bi smanjili opterećenost na rad. Predstavnici međunarodne zajednice tvrde da su porezna opterećenja u BiH oko 41 posto bruto, te da su izuzetno visoka u usporedbi sa zemljama novim članicama EU gdje su ta porezna opterećenja na razini od 35 posto. To je ciljana granica opterećenja kojoj treba težiti u BiH, smatraju i poslodavci i ekonomski stručnjaci.
