U BiH ne postoji službena procjena o količini nelegalnoga naoružanja, piše Večernji list BiH. Međutim, prema istraživanju UNDP-a iz 2010., riječ je o blizu 750.000 komada, dok je Europska agencija za zaštitu granica Frontex ove godine upozorila na opasnost uslijed krijumčarenja naoružanja iz BiH, gdje se, prema njima, nalazi oko 800.000 komada oružja u ilegalnom posjedu.
Arsenali oružja
O nelegalnim arsenalima oružja u BiH tek se nagađa, ali prema službenim podacima iz 2016., po količini naoružanja prednjače lovačke udruge s 350 tisuća komada oružja, 200.000 u RS-u i 150.000 u FBiH. Stručnjaci objašnjavaju kako je najviše nelegalnoga oružja zaostalo iz rata, a da ga građani zadržavaju iz straha od budućih sukoba. Koliko komada oružja možete posjedovati ovisi o tome u kojoj županiji živite. Deset županija - deset različitih propisa, neujednačena praksa rezultat je nepostojanja federalnog zakona. Pa tako, ako, primjerice, živite u Sarajevskoj županiji, količina oružja koju možete posjedovati nije ograničena, a isto je i u Zeničko-dobojskoj županiji. Ako živite u TŽ-u, možete u svom posjedu imati, naravno uz dozvolu, jedan pištolj i 5 lovačkih pušaka. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji možete imati 5 pištolja i 7 lovačkih pušaka. Samo u prvom polugodištu 2016. fizičkim osobama u Sarajevskoj županiji izdano je 576 odobrenja za nabavu vatrenog oružja, što je 14 odobrenja više nego u istom razdoblju 2015. “Nije dobro, a prije svega, nema nikakve potrebe da se raspolaže ovdje arsenalom oružja te treba procijeniti svaki pojedinačni slučaj. Ako postoji neki opravdan razlog, onda je to u redu, u suprotnom, osoba ne treba imati ni jedan komad oružja. Zato mi je apsolutno nejasno zbog čega postoji takav propis po kojem pojedinci mogu doći do arsenala oružja”, kazao je za N1 Dragan Mektić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine.
Lako dostupno
Građani mogu, uz odobrenje MUP-a, oružje za samoobranu i lov kupiti u trgovinama u kojima se legalno prodaje, po cijenama od 500 do 2000 konvertibilnih maraka. Međutim, u nekim slučajevima nelegalno vojno naoružanje iz rata se prepravlja te prijavljuje i koristi kao lovačko. Iz policijskih agencija ranije su kazali kako se oružje s rafalnom paljbom u trgovinama oružja dovodi na razinu lovačkoga tako što se skida bajuneta, nastavci za tromblonske mine, a ograničava se i broj metaka. Stručnjaci smatraju kako je mala razlika između vrhunskog lovačkoga oružja i vojnog snajpera. I dok se prije svega nekoliko mjeseci na portalima namijenjenim kupoprodaji u BiH moglo bez problema kupiti razno nelegalno naoružanje, sad ga nismo mogli pronaći u ponudi. Naime, portali i društvene mreže se nadziru te je u posljednje vrijeme smanjena trgovina naoružanja na taj način. Međutim, prema policijskim istragama, oružje se krijumčari i iz BiH otprema u Austriju, Švedsku, Nizozemsku, Njemačku, Italiju i Hrvatsku.
