Njemačka je i pored svega, i dalje aktivna u našoj regiji i najave su da će sredinom 2018. godine s novom vladom ta aktivnost biti mnogo konkretnija i vidljivija. U međuvremenu, Njemačka sa zanimanjem prati situaciju u Bosni i Hercegovini i regiji, osobito u dijelu koji se odnosi na obveze koje su preuzete reformskom agendom i Berlinskim procesom. Njemačka je u potpunosti posvećena putu BiH ka EU, ali postoje zabrinutosti - izjavio je u intervjuu za Fenu Željko Janjetović, veleposlanik BiH u Saveznoj Republici Njemačkoj, komentirajući refleksije aktualne političke situacije u Njemačkoj na odnose u EU, regiji jugoistočne Europe i BiH.
Posebno je razdoblje u Njemačkoj zbog problema oko formiranja Vlade i spornih pitanja u pregovorima koalicijskih partnera nakon izbora održanih 24. rujna prošle godine. Janjetović podsjeća da je odmah nakon izbora kancelarka Merkel pokušala formirati vladu s dvije manje političke stranke, FDP i Zelenima, ali su razgovori, rekli bismo neočekivano propali, povlačenjem FDP-a iz već viđene tzv. "Jamajka koalicije".
Odmah nakon izbora, i povjesnog poraza, za kojeg su ocijenili da je posljedica njihove sporedne uloge u "velikoj koaliciji" SPD je najavio kategoričan odlazak u oporbu. Ekstremno desna Afd dobiva čak 92 mjesta u Bundestagu, gotovo 21 posto glasova su dobili u istočnom dijelu zemlje, a milijun glasača CDU/CSU SU dali su ovaj put glasove Afd, pola milijuna glasova je otišlo iz SPD-a u AfD, a više od 420.000 glasača ljevice su napravili zaokret i dali svoje povjerenje ekstremnim nacionalistima.
-U 14 od 16 njemačkih saveznih pokrajina Afd ima svoje zastupnike u Parlamentu. Mnogo je to od političke stranke koja je osnovana tek 2013. godine, i čija je platforma nacionalistička i antieuropska. To govori o krupnim političkim promjenama koje se događaju u Njemačkoj, a koje su vidljive upravo nakon izbora 2017.godine. SPD je nakon izbora glasno i jasno najavio da će biti najveća oporbena stranka u njemačkom Bundestagu, i da tu čast neće dati Afd-u. Ipak, kancelarki Merkel, nakon neuspjeha s malim strankama ostala je jedina mogućnost ponovne velike koalicije, kako bi imala vladu i ušla u svoj četvrti kancelarski mandat - kaže Janjetović.
Druga mogućnost je, kaže, manjinska vlada, za koju je kancelarka već u prvim danima nakon propasti pregovora s FDP-om i Zelenima, rekla da nije opcija.
-I ostaju samo još, ponovni izbori, koji, ovdje, u Berlinu i Njemačkoj, svi vjeruju, ne bi ništa puno promijenili, odnosno dali bi veću političku težinu samo krajnjoj desnici. CDU /CSU, kancelarka Merkel su uspjeli, uz medijaciju, predsjednika Njemačke Štajnmajera, uglednog člana SPD-a, uvjeriti SPD da za početak, barem postave uvjete pod kojima bi počeli pregovore o eventualnom formiranju nove "velike koalicije". I to sve, kako bi se interesi Njemačke i Europe stavili ispred osobnih, stranačkih interesa. Što je i uspjelo. I evo ulaskom u četvrti mjesec od izbora, ovih dana, će se donijeti odluka, hoće li se uopće ići u pregovore. Ako se to dogodu, pregovori će biti teški, neizvjesni, najavljene su "velike prepreke" a nova vlada, mogla bi se očekivati u travnju. Ipak, najveća prepreka novoj velikoj koaliciji je kongres SPD-a, koji se očekuje za nekoliko dana, i mogućnost da se ulazak u pregovore sa CDU/CSU odbaci glasovanjem. Mladi SPD-a su većinom protiv i čini se da je to još jedna velika prepreka. Ako se tako dogodi, mogao bi to i biti kraj nadanja za četvrti mandat kancelarke Merkel. Ipak, postoji optimizam.
Komentirajući konstataciju da zaokupljena unutarnjim političkim pitanjima, Njemačka ima manje vremena za bavljenje politikom EU, za razliku, kako analitičari navode od Francuske i njenog predsjednika Emmanuela Macrona koja već poduzima određene korake, Janjetović kaže da je očekivano da se sa nestrpljenjem u EU, osobito u Parizu čeka nova njemačka vlada i početak četvrtog kancelarskog mandata Angele Merkel.
- Najavljena reforma EU, eurozone prije svega, koju je objavio francuski predsjednik Macron, je na čekanju, kao i druga pitanja. Cijenim da je njemačko-francuska, zajednička podrška od velike važnosti, za nastavak, recimo daljnjeg procesa pridruženja BiH u EU i zemalja zapadnog Balkana. Treba uzeti u obzir i da su iduće, 2019. godine EU izbori. Da ne govorim o posljedicama koje je ostavio Brexit i 10 milijardi eura koje će nestati iz EU proračuna odlaskom Velike Britanije. I ovdje se očekuje da Njemačka odigra ulogu najjače EU ekonomije. Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel smatra da nema jake Njemačke bez jake EU, i da što prije treba definirati, što je to u stvari "europski interes" danas. I za ovo pitanje je neophodna nova njemačka vlada - smatra bh. veleposlanik u Berlinu.
Takav kontekst neminovno se odražava na vanjsku politiku Njemačke, konkretno u bilateralnim odnosima na regiju i BiH, a Janjetović ističe da je, i pored svega, Njemačka i dalje aktivna u našoj regiji.
- Najave su da će sredinom 2018. godine (nova vlada) ta aktivnost biti mnogo konkretnija i vidljivija. U međuvremenu, Njemačka sa zanimanjem prati situaciju u BiH i regiji, osobito u dijelu koji se odnosi na obveze koje su preuzete reformskom agendom i Berlinskim procesom. Njemačka je u potpunosti posvećena putu BiH ka EU, ali postoje zabrinutosti. Posebno je naglašeno da, u narednom razdoblju, EU mora imati jasan pristup prema BiH u smislu stavljanja naglaska na vladavinu prava i borbu protiv korupcije, kao uvjeta za "pravu transformaciju" - navodi Janjetović.
Dodaje da su očekivanja u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke, s kojima ovih dana ima intenzivne kontakte upravo na temu EU, i novoj Strategiji pridruženja, da će 2018. godina biti vrlo dinamična, sa dosta nade, ali i strepnje, obzirom na neke procese unutar BiH koji se događaju, kao što je problem oko izbornog zakona u izbornoj godini.
-Dakle već u veljači 2018.godine, očekujemo da će biti objavljena nova Strategija proširenja za zapadni Balkan, u travnju Izvještaj o procesu integriranja za svaku državu pojedinačno, samim tim i za BiH. U svibnju u Sofiji će se održati Summit EU - zapadni Balkan, tijekom predsjedavanja Bugarske Vijećem EU. A nade se polažu i u predsjedavanje Austrije, odmah nakon Bugarske u drugoj polovini ove godine. Njemačka tako i dalje snažno podržava BiH na putu EU integracije. To je ozbiljna država koja svoju vanjsku politiku gradi na duže razdoblje, i možemo biti sigurni u njemačku podršku, bez obzira kad će vlada njemačke biti formirana. Ali to ne znači, da su obveze iz Reformske agende, Berlinskog procesa kao i druge obveze njihove. Naravno da je to samo naša obveza i trebamo to ozbiljno i shvatiti - upozorava veleposlanik.
Ocjenjujući refleksije aktuelne političke situacije u Njemačkoj na odnos Berlina i Bruxellesa Janjetović kaže da je 2017. u pravom smislu bila izborna godina u Njemačkoj. Održani su opći izbori, izbori u četiri savezne pokrajine, a izabran je glasovanjem u Bundestagu i novi njemački predsjednik, Frank Valter Štajnmajer.
-Za sve to vrijeme, njemačka ekonomija ne posustaje. U trećem kvartalu 2017. godine BDP je porastao za 2,3 posto, nezaposlenost pala na rekordnih 5,3 posto. Da je Njemačka preuzela najveći teret oko zbrinjavanja migranata, pokazuje i podatak da je u 2017.godini registrirano ukupno 457.649 izbjeglica u EU, i da je od tog broja Njemačka zbrinula gotovo polovicu, 207.157 izbjeglica. U Njemačkoj su prošle godine održana i dva važna skupa. Samit G20 u srpnju i COP 23, UN konferencija o klimatskim promjenama. Sasvim je sigurno da će Njemačka nastaviti da igra veoma važnu ulogu u formiranju nove europske arhitekture, ali i na globalnoj razini. Ako je u ovom trenutku njemački glas u Bruxsellesu nešto tiši, to će se vrlo brzo promijeniti formiranjem njemačke vlade. Kao što je njemački predsjednik Frank Valter Štajnmajer izjavio neki dan na novogodišnjem prijemu za diplomate u Berlinu, njemačka funkcionire i s vladom u odlasku, i raduje ga svijest odgovornih političara u Njemačkoj da pitanje nove vlade nije pitanje političke stranke ili političke karijere, već pitanje odgovornosti prema Europi i suradnje i angažmana na međunarodnoj sceni. A BiH je svakako dio te odgovornosti, pa ako hoćete i dio Europe - zaključuje u razgovoru za Fenu veleposlanik BiH u SR Njemačkoj Željko Janjetović.
