Živimo u nepredvidivom vremenu pa nije neobično ako se u posljednje vrijeme češće brinete. To je prirodni odgovor na neizvjesnost, koji smo naučili evolucijski. Stručnjaci kažu da briga pomaže našem mozgu da kreira scenarije o budućnosti da bismo se lakše izborili s njima ako se doista dogode.
To je u prošlosti pomagalo našim precima da se izbore s predatorima i prežive, no u današnje vrijeme to i nije toliko učinkovito. Baš naprotiv, ne možemo uživati u svakodnevici, nego se stalno pitamo što će biti ako se dogodi nešto loše. Zato vam donosimo neke tehnike kako da se manje brinete, a više uživate u svakom danu.
Jeste li čuli za ovu brzu tehniku disanja?
Jedna stvar koja vam provjereno može pomoći da zaustavite misli je disanje. Sljedeći put kad se ulovite da se brinete i ne uspijevate skrenuti misli ili zaspati, pokušajte s tehnikom disanja 4-7-8. Evo o čemu se radi.
Tehnika ima tri vrlo kratke faze. Prva faza traje četiri sekunde tijekom kojih trebate zatvoriti usta i udisati na nos dok u sebi brojite do četiri. U drugoj fazi zadržavate dah dok u sebi brojite do sedam, a zatim trebate polako izdisati kroz usta tijekom osam sekundi. Kako biste dodatno izbacili stres, tijekom izdisanja možete proizvoditi zvuk kao kad pušete rođendanske svjećice.
Ova tehnika traje samo dvadesetak sekundi pa je idealna da brzo skrenete pažnju s filmova koje vrtite u glavi. Naravno, ovo je samo jedna tehnika disanja, a ako vam se sviđa ovakav način skretanja misli, možete istražiti i mnoge druge.
Znate li što je journaling?
Ovu tehniku možda ste i isprobali u tinejdžerskim danima, a govorimo o pisanju dnevnika. No jeste li znali da se ona može koristiti i u terapijske svrhe? Pionir tehnike terapijskog pisanja je James W. Pennebaker, američki socijalni psiholog. On tvrdi da zapisivanje naših misli i osjećaja pomaže da proživimo doživljaje i damo im smisao.
Prema istraživanjima, osim što ovo pomaže da se bolje osjećamo, može pomoći brže zacijeliti čak i fizičke ožiljke. Tako je barem pokazalo istraživanje znanstvenika s Novog Zelanda koje je pratilo zarastanje ožiljaka nakon operacija kod dvije skupine pacijenata - onih koji su prakticirali journaling i onih koji nisu.
Ako želite, možete isprobati neke strukturirane metode journalinga. Jedna od njih je vježbanje zahvalnosti u kojoj svaki dan trebate zapisati na čemu ste zahvalni. Druga metoda je postavljanje ciljeva koja nam pomaže da vizualiziramo ono što želimo ostvariti.
Ovo su neki primjeri no vi ne morate slijediti neku posebnu strukturu.Jednostavno, uzmite bilježnicu, komad papira ili otvorite bilješke na mobitelu i pustite misli da slobodno teku. Odvojite vrijeme za sebe, skuhajte si šalicu čaja i napravite nešto dobro za sebe.
"Izađite iz glave" i pokrenite tijelo
Jedan od načina da učinkovito "izađete iz glave" i manje brinete je da se usmjerite na - tijelo. Svi znamo da je tjelovježba dobra za tjelesno zdravlje, ali gotovo iste učinke ima i za naše mentalno zdravlje.
Kako to djeluje? Fizička aktivnost pomaže vašem mozgu da proizvede endorfine, neurotransmitere koji su zaslužni za podizanje našeg raspoloženja. Upravo oni su zaduženi za onaj osjećaj euforije koji doživljavate nakon vježbanja. Osim toga, kad vježbate, plešete ili trčite, vi usmjeravate koncentraciju na ponavljajuće pokrete vašeg tijela, pa jednostavno rečeno - nemate se vremena brinuti.
Ako ste sjedilački tip i teško vam se nagovoriti na vježbanje, dobre su vijesti da već desetak minuta šetnje ili bicikliranja dnevno pozitivno djeluje i otpušta stres. Upalite najdražu playlistu ili podcast i krenite u šetnju.
Možete isprobati i različite metode vježbanja koje uključuju vježbe disanja i mentalnog fokusa poput joge i pilatesa, a ako ste tip kojemu više odgovaraju kardio vježbe, stvorite naviku trčanja ili aerobnih treninga.
Složite svoju feelgood playlistu
Jeste li jedni od onih kojima nijedan dan ne može proći bez glazbe? Možda uz glazbu radite ili učite, "nabrijavate" se prije nekih važnih događaja ili jednostavno slušate glazbu kako biste se oraspoložili. No stručnjaci kažu da slušanje glazbe može imati i pozitivne učinke na naše zdravlje – kako tjelesno tako i mentalno.
To su istraživali i u brojnim studijama, a pokazalo se da nam glazba može pomoći da smanjimo stres, poboljšamo koncentraciju, lakše zaspimo i slično. Primjerice, slušanje glazbe može smanjiti naše otkucaje srca i razinu kortizola, poznatog i kao hormona stresa. S druge strane, može povećati razinu endorfina (hormona sreće) u našem tijelu, a može nam i odvratiti pažnju s fizičke i emocionalne boli.
Vjerojatno i sami znate kakva glazba na vas kako djelujete pa je pravo vrijeme da ako već niste složite i svoje tematske playliste. Feelgood playlista, opuštajuća playlista ili playlista za motivaciju su samo neke od ideja pa ako još niste složili ovakve playliste, možda je baš sad pravi trenutak.
Odmorite mozak, ne morate imati sve isplanirano
Živimo u dinamičnom okruženju koje se stalno mijenja pa smo sve manje skloni dugoročnim obvezama i planovima. Većinu ljudi plaši potpisivanje nekih dugoročnih ugovora i ne vole donositi odluke koje će ih na nešto dugoročno obvezati. Jednostavno, volimo kad imamo mogućnost predomisliti se, piše Index.hr.
