Hrvatski premijer Andrej Plenković iz Bruxellesa je, sa sastanka Europskog vijeća, poručio predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću da njegovo jučerašnje pismo na temu usvojenih zaključaka Vijeća EU o Bosni i Hercegovini doživljava kao “osobnu zahvalnost” za ono što je Plenković izjavio u Sarajevu, kad je upitan o Milanovićevim izjavama o Srebrenici.
- To je sad postala neka praksa da ima nekoliko aktera na hrvatskoj političkoj sceni koji se meni obraćaju tako da pisma šalju medijima. Čim mi ga netko pošalje kroz medije ja ga doživljavam odmah manje relevantnim i bitnim. Više to doživljavam kao nečiji PR potez, ne bi li netko skrenuo pozornost na svoje postojanje. Ja sam to shvatio kao njegovu osobnu zahvalnost za moja stajališta izrečena u Sarajevu kad su me pitali što mislim o njegovim izjavama vezano za genocid u Srebrenici. Kad dođe vrijeme i kad se vidimo, mislim u ponedjeljak ili neki drugi dan idući tjedan, malo ću porazgovarati s njim - rekao je Plenković u izjavi novinarima u Bruxellesu.
Što se tiče samog sadržaja Milanovićeva prigovora da Vlada nije trebala pristati na onakav tekst o BiH kakav je u utorak navečer usvojen u zaključcima Vijeća za opće poslove EU, premijer Plenković je ustvrdio da su ti zaključci “puno bolji za Hrvate u BiH nego što su bili zaključci summita NATO-a”, na kojemu je Hrvatsku predstavljao predsjednik Republike. Tada je, podsjetimo, Milanović prijetio blokadom deklaracije summita NATO-a ako se u tekstu deklaracije koji govori o BiH ne spomenu konstitutivni narodi i Daytonski sporazum. Prijetnju blokadom uklonio je nakon što je razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom koji je pristao na izmjenu samo u pogledu spominjanja Daytonskog sporazuma, ne i konstitutivnih naroda.
- Sve što je bitno za Hrvate je unutra. A puno će važnije biti ovo što ću ja sad reći šefovima država i vlada (na sastanku Europskog vijeća, koji još traje, op.a.). Čim spomenete Daytonski sporazum, konstitutivni narodi su unutra. Čim spomenete izbornu reformu, presude Ustavnog suda BiH, imate pod tom formulacijom i presudu u slučaju Ljubić koja se odnosi na legitimno predstavljanje, dakle sve je tu. Samo treba imati predznanje i znati derivirati, dekriptirati, dešifrirati te zaključke, što je iza svake te rečenice i na što se misli. Drugo, metodološki, ići u nekim pregovorima do kraja u smislu blokiranja zaključaka, to nitko iskusan ne radi. To se radi u ekstremnim slučajevima kad je požar takav da nema druge. Ovdje treba puno mudriju politiku voditi, sa svim partnerima, da bi se došlo do onog što je bitno - dodao je Plenković.
I zaključio da je Hrvatska, po njemu, konstruktivan i mudar sugovornik u EU “koji zna kako kroz vrlo kompleksan proces pregovaranja doći do svog cilja, a da se pritom ne antagoniziraju svi drugi.
Plenković je u Bruxelles stigao jučer poslijepodne, ali tek je danas izašao pred novinare. Druga izjava očekuje se po završetku summita, koji još traje, a na kojemu se raspravljalo i o Covidu-19, odnosno pojavi novog soja omikrona zbog kojeg su neke države uvele dodatne restrikcije prilikom putovanja. Italija, Portugal i Grčka počele su i od cijepljenih, i onih koji su preboljeli Covid-19, a koji imaju važeće Covid-potvrde, tražiti negativan PCR test prilikom ulaska u zemlju. To je izazvalo nezadovoljstvo nekih drugih lidera, pa i predstavnika Europske komisije, koji strahuju da bi takve nacionalne mjere mogle ostaviti dojam nekoordiniranosti i narušavanja kakve-takve slobode kretanja koja je uspostavljena uvođenjem Covid-potvrda.
Plenković je danas imao i poseban sastanak s Josepom Borrellom, visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku EU. Sastanak se, proizlazi iz kasnije Plenkovićeve izjave novinarima, pretvorio u kratki tečaj novije povijesti BiH jer je hrvatski premijer španjolskom diplomatu na mjestu šefa europske diplomacije pokušao objasniti cijeli rat.
- Iskoristio sam prigodu da mu vrlo sadržajno objasnim cijeli kontekst BiH od 1992. pa do danas. Ne možemo razumjeti tu raspravu ako svi akteri dobro ne shvate što su pojedini akteri, pojedini narodi, pojedine države i lideri radili u kontekstu agresije i na Hrvatsku i na BiH početkom devedesetih. Nismo došli do Daytonskog sporazuma slučajno, došli smo do Daytona i kroz Washingtonski sporazum, i nakon vojno-redarstvenih akcija Bljesak i Oluje, i nakon zajedničkih operacija HV-a i Armije BiH u BiH, i nakon genocida u Srebrenici. Dakle taj sporazum, kojeg možemo nazvati svojevrsnim primirjem koji se pretvorio u mirovni sporazum, vuče svoje korijene iz jednog konteksta koji je vrlo važan. Da bi se netko danas 26 godina kasnije bavio tom temom mora razumjeti što se u biti tada događalo - izjavio je Plenković.
