Za kupnju u Bosni i Hercegovini, bez obzira na gužve na granicama, i dalje se odlučuju susjedi iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Cijene, istina, u BiH nisu više tako povoljne, ali se zbog povrata PDV-a ipak isplati, piše Večernji list BiH.
Podaci UNO-a BiH
Da naši susjedi iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore sve više kupuju u BiH, potvrđuje i podatak da je ove godine zahtjev za povrat poreza u BiH podnijelo 139.037 stranaca koji su kupili robu vrijednosti od 41,7 milijuna KM. Po toj osnovi zatražili su povrat PDV-a u iznosu od 6 milijuna KM. Naime, prema podacima UNO-a BiH, stranci su ove godine više kupovali kod nas nego što je to bio slučaj prethodne godine, pa je tako lani u istom razdoblju podneseno 119.600 zahtjeva, čija je vrijednost kupljene robe iznosila 36,1 milijun KM, dok je povrat iznosio 5,2 milijuna KM. - U BiH su najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Najčešće se radi o robi široke potrošnje, odnosno osnovnim životnim namirnicama, stvarima za kućanstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose izvan carinskog područja te imaju pravo zatražiti povrat PDV-a – navode iz UNO-a, pišu Nezavisne.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, građani navedenih zemalja redovito su na listi onih koji najviše kupuju u BiH, a najčešće se radilo o robi široke potrošnje. Tako su strani državljani za osam mjeseci prošle godine podnijeli 161.187 zahtjeva za povrat poreza, što u odnosu na isto razdoblje godinu prije predstavlja povećanje broja zahtjeva za 17.245, pokazuju podaci UNO-a BiH. Vrijednost podnesenih zahtjeva za PDV tijekom prvih osam mjeseci prošle godine iznosila je 48,8 milijuna KM, dok je iznos PDV-a bio nešto veći od sedam milijuna KM. Tijekom istog razdoblja 2022. godine podnesena su 143.942 zahtjeva za povrat poreza. Ukupna vrijednost podnesenih zahtjeva s PDV-om iznosila je 42,7 milijuna, dok je iznos PDV-a bio 6,2 milijuna. Najviše zahtjeva, 21.081, podneseno je na graničnom prijelazu u Orašju, čija je vrijednost s PDV-om bila 6,7 milijuna KM, dok je sam iznos PDV-a bio nešto manji od milijun KM. Spomenimo da su stranci u prvih pet mjeseci pandemijske 2020. godine kupili robu u vrijednosti od 23,879.505,29 KM. Prilikom napuštanja carinskog prostora BiH na graničnim prijelazima podnijeli su 75.426 zahtjeva za povrat PDV-a u iznosu od 3,469.671,71 KM. Šoping državljana Hrvatske u BiH smanjili su pravilnici o dopuštenom unosu namirnica u tu zemlju. Podsjetimo, iz BiH je u Hrvatsku strogo zabranjeno prenošenje svježeg mesa ili suhomesnatih proizvoda, kao i prenošenje mliječnih proizvoda, voća i povrća. Mogu se unositi kruh, kolači, keks, čokolada i konditorski proizvodi (uključujući slatkiše), pod uvjetom da ništa od toga nije punjeno proizvodima od mesa. Postupak za ostvarivanje prava na povrat PDV-a strani državljanin pokreće podnošenjem zahtjeva za povrat. Povrat se ne odnosi na petrolej, dizelsko gorivo, ulje za loženje, ekstralako i lako specijalno ulje, motorni benzin bezolovni, motorni benzin, alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duhana. Strani državljani koji ostvaruju pravo na povrat PDV-a su fizičke osobe koje nemaju prebivalište u BiH.
U šoping u Hrvatsku
I dok su do prije samo nekoliko godina novinske članke punili naslovi o odlascima Hrvata u kupnju u Hercegovinu ili Bosnu, ovisno o tome jesu li iz Dubrovnika, Metkovića, Splita ili Zagreba, Slavonskog Broda…, danas je situacija obrnuta, stanovnici BiH sve masovnije po osnovne životne namirnice, ali i odjeću, obuću… odlaze u Hrvatsku. Razlog je jednostavan. Dolaskom trgovačkih lanaca poput Lidla, Kauflanda, Kika, Pepca, Müllera… u Hrvatsku, i to u pogranične gradove poput Imotskog, Metkovića…, stanovnicima BiH iz pograničnih dijelova stvorila se prilika za kupnju kvalitetnijih, ali i mahom jeftinijih proizvoda. I dok trgovački centri uz granicu, poput onih u Čapljini ili Grudama, propadaju jer sve manji broj državljana Hrvatske dolazi po "spizu" u BiH, u onima u Metkoviću i Imotskom posao cvjeta. Iako zvuči nevjerojatno, trenutačno je veliki broj osnovnih životnih namirnica jeftiniji u Hrvatskoj nego u BiH. Također, stanovnici BiH su tek posljednjih godina počeli u većoj mjeri koristiti pravo na povrat poreza. Tako, primjerice, na kupnju od oko 100 eura ostvare povrat od oko 20 eura (ovisno o kojim je namirnicama riječ jer RH nema jedinstvenu stopu PDV-a na sve proizvode) te ih time kupnja iziđe još jeftinije.
