Bosna i Hercegovina i dalje je popularna ruta za migrante koji su na putu prema Europskoj uniji. Na područje Krajine, gdje ih kod nas najviše, dnevno pristiže stotinjak migranata.
Tragom informacije da se u Krajini može primijetiti sve više Kubanaca koji su na svojoj "balkanskoj ruti" u cilju odlaska u zemlje Europske unije, iz Klixa su uputili pitanje Službi za poslove sa strancima o broju tih državljana koji su tijekom ove godine tražili azil u Bosni i Hercegovini.
- Od početka 2023. godine pa sve do sada njih 724 iskazalo je namjeru za azil u Bosni i Hercegovini - naveli su oni, dok je u istom razdoblju prošle godine bilo otprilike 200 manje takvih zahtjeva.
Kubanci su također peti po brojnosti u Bosni i Hercegovini, a na prvom mjestu uvjerljivo su Afganistanci.
- Od početka 2023. godine namjeru za azil iskazalo je 16.117 migranata, a najveći broj njih dolazi iz Afganistana (7698), Maroka (3359), Bangladeša (834), Pakistana (799), s Kube (724), iz Konga (539), Irana (469), Alžira (252), Sirije (207), Indije (145) itd. - rečeno nam je iz Službe za poslove sa strancima. Migranti u BiH uglavnom dolaze iz Srbije i Crne Gore, a s granice uglavnom odmah odlaze u Krajinu kako bi lakše ušli u Hrvatsku. Do travnja ove godine Srbija je imala i bezvizni režim s Kubom koji je ukinut nakon pritisaka Europske unije i prijetnji ukidanjem bezviznog režima za ulazak u schengenski prostor. U povodu stanja s migrantima kontaktirali su i premijera Unsko-sanske županije Mustafu Ružnića koji je također potvrdio da im najviše dolaze migranti iz Afganistana. Kazao je da Kubanaca ima, ali da broj nije veliki. Osim toga, govorio je i o dnevnom prosjeku pristizanja migranata, navodeći da osim onih koji stižu u BiH ilegalno, njih 20-ak dnevno bude vraćeno iz Hrvatske prema sporazumu o readmisiji te da je riječ uglavnom o državljanima Kine. - Mi smo ih u petak imali 300 i nešto u kampu Lipa, ali sad ih je 200. Dolazak migranata migrantskom rutom je od 80 do 100 dnevno u županiji - naveo je.
