Čelnik HDZ-a BiH i ujedno jedan od lidera vladajuće koalicije na državnoj i federalnoj razini Dragan Čović najavio je dinamično posljednje tromjesečje ove godine u radu institucija na svim razinama, piše Večernji list BiH. Prvenstveno se to odnosi na državnu, koja umnogome kaska za entitetskom, a i to što se postigne uglavnom je rezultat političkog balansiranja i napora predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto i svojevrsnog uvjetovanja međunarodne zajednice.
Vrijeme i planovi
Za stvarni iskorak ipak je potrebno više političke volje i spremnosti na kompromis. Do toga je teško doći u situaciji kada dužnosnici jedni drugima "nabacuju lopte" za postizanje predizbornih bodova u vlastitom biračkom tijelu. Primjera je proteklih tjedana bezbroj. Od prepucavanja oko toga čiji su dronovi bolji do trakavice oko ulaska srbijanskog helikoptera, a potom i policijskih službenika za vrijeme turističke sezone. Dakle, puno je toga što je kontaminiralo javni prostor i sasvim je sigurno da se situacija do lokalnih izbora u listopadu neće promijeniti. Čović je poznat po optimizmu, ali čini se kako nam je upravo takav pristup danas potreban više nego ikada. Pri tome Čović nije nerealan i sam priznaje kako neke ozbiljnije rezultate prije izbora ne treba očekivati, osim, kaže, onih redovitih poslova. - Morat ćemo utvrditi novu dinamiku rada za izvršnu i zakonodavnu vlast i krenuti u to već nekoliko dana nakon izbora, da sustignemo stvari koje su ostale postrani. Posebno da skrenemo pozornost europskih institucija na ono dobro u BiH. Doći će mnogo novih ljudi u europsku administraciju, morat ćemo ih upoznati s onim što radimo jer slika o nama je prilično negativna. Morat ćemo je mijenjati, a to ne možemo ako ne budemo radili drugačije, bolje. I mislim da će posljednja tri mjeseca ove godine biti jako intenzivna kada je u pitanju zakonodavna i izvršna vlast - kaže Čović. Fokusirati se, dakle, treba na vrijeme nakon lokalnih izbora, kada će se i strasti, nadati je se, malo stišati. Većina političara je uvelike u predizbornoj kampanji.
Iako je riječ o lokalnim izborima, oni su iznimno važni kako zbog očuvanja i osvajanja vlasti u većim gradskim središtima tako i zbog trendova popularnosti koji sugeriraju što možemo očekivati na općim izborima za dvije godine. No, lokalni izbori će proći, a strateška pitanja ostaju na stolu i tiču se prvenstveno europskog puta BiH. Do sredine listopada, kada BiH napusti izborna groznica, trebala bi biti kompletirana i nova struktura administracije Europske unije. Nova Europska komisija bit će spremna ponovno se baviti ključnim temama, a jedna od njih je i proširenje. BiH tu ima svoju agendu i svoje zadaće koje će domaći lideri konačno morati ozbiljno shvatiti. Dobro je što Europskom unijom trenutačno predsjeda Mađarska koja je vrlo naklonjena integraciji BiH u Europsku uniju i koja je to pitanje uvijek stavljala visoko među prioritete svoje europske politike. Nažalost, za BiH nije dobro što su odnosi Budimpešte i Bruxellesa zategnuti i što će iz sjedišta Europske unije vjerojatno biti opstrukcija svih mađarskih aktivnosti.
Europska politika
Ovo je, svakako, povoljno razdoblje za BiH jer i u prvoj polovini iduće godine, odmah nakon Mađarske, predsjedanje Europskom unijom preuzima Poljska, još jedna srednjoeuropska država koja je naklonjena politici proširenja i koja to pitanje stavlja u fokus vanjske politike Europske unije. Poklope li se karte i u pogledu izbora povjerenika za proširenje, odnosno ako na toj poziciji ostane agilni Olivér Várhely ili na nju zasjedne neki jednako proaktivan europski političar, bit će to dobar ambijent za novi iskorak BiH na europskom putu.
Treba napomenuti da zbog nepostojanja unutarnjeg političkog dogovora i izostanka spremnosti da se pozitivno odgovori na zahtjeve iz Bruxellesa BiH za sada ostaje bez 70 milijuna eura iz Plana rasta za zapadni Balkan, a što će biti s preostalih gotovo milijardu eura koji su prvotno namijenjeni BiH, ovisi, prije svega, o daljnjem ponašanju bosanskohercegovačkih vlasti.
